Bilance ključnih kompanija triju poslovnih divizija Agrokor grupe – maloprodaje, poljoprivrede i prehrane – revizijom su okopnjele za oko 13 milijardi kuna u odnosu na bilančne brojke iz kompanijskih izvješća za 2015., koja su prilikom revizije također korigirana. Pokazala je to objava revidiranih financijskih izvješća tih kompanija za 2016. godinu, koje je u četvrtak prezentirala izvanredna uprava Agrokora na čelu s Antom Ramljakom. Iako se cjelovito konsolidirano izvješće za Agrokor grupu, kao i sam Agrokor d.d., očekuje tek u ponedjeljak, raznim skupinama vjerovnika koncerna već su nalazi za glavne sastavnice, a napose spomenuti razmjeri ispravaka vrijednosti pružili i grubi orijentir vezano uz očekivane razmjere otpisa kad na dnevni red dođe pitanje nagodbe.

Najveći dio ispravaka vrijednosti, očekivano, otpada na Konzum kod kojega negativan efekt na kapital kroz prepravak vrijednosti za 2015. i gubitak 2016. iznosi čak 10 milijardi kuna, a zajedno s Tisak grupom u Poslovnoj grupi Maloprodaja on doseže gotovo 10,5 milijardi kuna. U diviziji Poljoprivrede (Belje, PIK Vinkovci, Vupik) te Prehrane (Jamnica, Ledo, Zvijezda, PIK Vrbovec) taj je negativan efekt znatno manji – 1,7 milijardi kuna (Poljoprivreda) odnosno 1,2 milijarde (Prehrana).

Prema riječima Ante Ramljaka, u slučaju Konzuma, koji je lani u operativnom poslovanju zabilježio blagi porast prihoda (bez Velproa, sa 10,4 na 10,5 mlrd.) neto rezultat u konačnici je ispao gubitak od 1,86 milijardi kuna. S obzirom na velike razmjere ispravaka, gubitak iznad kapitala premašio je 7,4 milijarde kuna. Premda je Konzum inicijalno za 2015. iskazao 235 milijuna kuna dobiti, revizijom (ispravcima vrijednosti) je i taj rezultat korigiran na stvarnih 1,407 mlrd. gubitka, odnosno pet milijardi kuna gubitka iznad kapitala. Među stavkama koje su kod njega značajnije korigirane su, primjerice, otpisi vezani uz knjiženja ulaganja u Ideu iz Srbije, koja je 2015. bez naknade prenesena Mercatoru, ali se u knjigama Konzuma i dalje vodilo 3 milijarde kuna.

S druge strane, u segmentu poljoprivrede najviše je ispravaka vrijednosti proizašlo iz korekcije vrijednosti zaliha, a u poslovnoj grupi Prehrane oni su u najvećoj mjeri bili rezultat prepravaka na stavci međukompanijskih potraživanja unutar koncerna, najviše prema Konzumu. U suglasju s revizorima, ta su potraživanja rezervirana u 50-postotnom iznosu.

Objašnjavajući koliko je složen i težak posao raščišćavanja bilanci u sustavu s izuzetno isprepletenim odnosima kakav je Agrokor, Ramljak je naveo kako samo Konzum ima tri milijuna različitih računovodstvenih stavki. No, sada, kaže, imao realan prikaz rezultata koji odražava realnu vrijednost kompanije.

Istaknuo je i kako su zahvaljujući zaštiti koju lex Agrokor pruža obuhvaćenim društvima izvještaji pripremljeni po načelu tzv. neograničenosti poslovanja. Drugim riječima, da nije tog zakona, danas bi oni bili napravljeni na likvidacijskoj osnovi i danas bismo govorili o stečaju, a gubici bi bili i znatno veći. Kako nepravilna vrednovanja nisu nešto što datira od 2016., u reviziji po kompanijama otvarana su i izvješća za 2015., što ne znači da određene sporne stavke ne sežu i godinu ili dvije ranije.

Kad su posrijedi gubici po revidiranim izvješćima, najveći neto negativan rezultat, kako se i očekivalo, imala je divizija Maloprodaje, i to 2,25 milijardi kuna, od čega na Konzum i Tisak otpada više od 95 posto. U slučaju Konzuma radi se o 1,86 milijardi, a Tiska 388 milijuna kuna.

Gubitak u segmentu Poljoprivrede iskazan je nakon revizije u iznosu 329 mil. kuna, od čega se gotovo četiri petine odnosi na minus PIK Vinkovaca (233 milijuna).

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Iako je Prehrana najbolje poslujući dio Agrokora, a kompanije iz tog segmenta i lani su ostvarile solidan operativni rezultat, ispravci vrijednosti i u toj su diviziji rezultirali iskazanim gubitkom, i to u iznosu 741 milijun kuna.

No, za razliku od Maloprodaje u kojoj u konačnici imamo gubitak iznad veličine kapitala, u Poljoprivredi i Prehrani to nije slučaj.

Kako se pokazuje da vrijednosna usklađenja Agrokorove kompanije odvode u gubitke (neke i iznad kapitala), a da je bilanca prije završnog konsolidiranog izvješća za Agrokor d.d. manja za 13 milijardi kuna, već su krenula nagađanja o njihovim odjecima. Hoće li takve negativne rezultate te smjer kojim očigledno u raščišćavanje ide prinudna uprava Ivica Todorić prihvatiti, ili će oponirati s obranaškim manevrom kroz relativiziranje računovodstvenih knjiženja, tj. ispravaka vrijednosti. To mnogi smatraju “rastezljivim pitanjem”, više pitanjem procjene na razini Uprava i s tim povezanih razlika u strategijama poslovne politike. Međutim, za dio naših sugovornika, a među njima je i jedan od čelnika Hrvatske udruge poreznih savjetnika Ivan Idžojtić, rastezljiva tumačenja ne ‘drže vodu’.

Idžojtić vidno zatečen navedenim raskorakom komentira da je izvorište, po svemu sudeći, u zoni neprimjene međunarodnih računovodstvenih standarda. Jer, ako je tolika razlika, zaključuje da je imovina precijenjena za 13 milijardi kuna, a u tom slučaju, kaže, radi se o “manipuliranju zbog neprimjene računovodstvenih načela u smislu standarda za naknadno vrednovanje imovine”.

Stvoreni gubici tako što je toliko precijenjena imovina za rezultat imaju to da je financijski položaj pojedinih društava puno lošiji, nesigurniji i nestabilniji, ističe Idžojtić. “Standardi nisu toliko rastezljivi da se u procjenama stanja od strane različitih Uprava pojave razlike u tako velikom opsegu, odnosno kad bi to bilo tako onda uopće ne bi bila riječ o standardima”, upozorava. Odstupanja su razumljiva i prihvatljiva kroz prizmu razlika u procjenama različitih uprava i politika, no nikad ne tako značajno, kao što je to objavljeno kroz revizije izvješća za Agrokorove perjanice, podcrtava naš sugovornik.

Revizorica Dubravka Kopun, pak, ističe kako su Uprava i revizor zauzeli stav da treba vrijednosno uskladiti međukompanijska potraživanja i financijsku imovinu unutar sustava Agrokora u visini od 50%, a to je prema njezinu mišljenju smjernica svim poduzetnicima-partnerima Agrokora da to isto učine u svojoj bilanci. “Poduzetnicima koji u svojim bilancama knjiže potraživanja prema Agrokoru na taj će se način povećati rashodi”, zaključuje ona.