Hrvatski će građani s početkom iduće godine na proizvode kao što su šećer, ulje, isporuke vode ili turističke i ugostiteljske usluge plaćati PDV od 13 posto, samo će se putem novog JOPPD obrasca moći isplaćivati plaće, mirovine ili honorari, država za uplate stambene štednje u 2014. neće dati državni poticaj, a nakon 15 godina kao posebna institucija s radom prestaje Državni inspektorat.

Naime, već se uobičajilo da s početkom godine na snagu stupa niz novih zakona, izmjena zakona ili pojedinih zakonskih odredbi, pa tako početak 2014. znači i početak primjene nekih odredbi izmijenjenih zakona o PDV-u, o porezu na dohodak, o porezu na dobit, ili primjerice izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju štednje, itd.

Međustopa PDV-a s 10 na 13 posto

Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je povećanje međustope PDV-a s 10 posto na 13 posto i ta se odredba počinje primjenjivati s početkom Nove godine. Tom se međustopom oporezuju šećer, jestiva ulja i masti, dječja hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte te časopisi koji izlaze periodično, kao i časopisi za kulturu i umjetnost, a to je i stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam.

Povećanjem međustope PDV-a za tri postotna boda godišnje će se, prema analizama Vlade, proračunski prihod povećati za oko 600 milijuna kuna.

Olakšice za potpomognuta područja

S početkom 2014. godine na snagu stupaju i odredbe izmijenjenih zakona o porezu na dohodak i dobit, a koje se odnose na ukidanje poreznih olakšica za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, koje zamjenjuju potpore koje proizlaze iz propisa o regionalnom razvoju, odnosno olakšice za potpomognuta područja koja se smatraju nerazvijenima prema kriteriju razvijenosti.

Tako će, prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak, olakšicu od 3.200 kuna mjesečno (u poreznim prijavama za 2014. koju će predavati u 2015. godini) moći koristiti građani u lokalnim jedinicama razvrstanim u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području grada Vukovara, a 2.700 kuna mjesečno za one na području II. skupine po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Olakšice su propisane i za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnike) koji posluju na potpomognutim područjima i u gradu Vukovaru, čime su oni izjednačeni s obveznicima poreza na dobit na potpomognutim područjima i u Vukovaru jer su olakšice za njih propisane izmjenama Zakona o porezu na dobit.

Inače, izmjene tih triju poreznih zakona objavljene su u Narodnim novinama broj 148. od 11. prosinca i većina njihovih odredbi je stupila na snagu osam dana od objave. Tako su primjerice od 19. prosinca na snazi odredbe izmijenjenog Zakona o porezu na dobit koje poslovnim bankama omogućuju da poreznu osnovicu umanje za iznos otpisanih potraživanja po osnovi stambenih kredita socijalno ugroženim građanima, kojima mjesečna rata kredita značajno ugrožava egzistenciju, ili kako bi se spriječilo provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom, kao i da u porezno priznate rashode priznaju i otpis dijela kredita i dugova poduzećima, pravnoj osobi ili obrtniku ako se utvrdi da otplata znatno ugrožava nastavak njegovog poslovanja.

Bez državnih poticaja za stambenu štednju

Građanima pak koji uplaćuju stambenu štednju država za uplate u idućoj godini neće dati državni poticaj. Naime, izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje propisano je da se na uplate u 2014. godinu neće isplatiti državni poticaj koji iznosi 10 posto od uplaćenih uloga stambene štednje, pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5.000 kuna, pa maksimalni poticaj može biti 500 kuna godišnje.

Novi JOPPD obrazac za isplate plaća, mirovina, honorara

S početkom 2014. uvodi se i novi način prikupljanja podataka o svim oporezivim i neoporezivim primicima putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD. Taj je obrazac reguliran posebnim Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima te izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, a primjenjivat će se za sve primitke koje će se isplaćivati nakon 1. siječnja, uključujući i plaću za prosinac 2013. JOPPD obrazac, zajednički je obrazac Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika (REGOS), a zamijenit će šest obrazaca koji su se do sada ispunjavali s ciljem da se dostave podaci o primanjima.

U obrascu JOPPD iskazivat će se podaci o primitcima od nesamostalnog rada, podaci o drugom dohotku (ugovor o djelu, autorski honorari, drugi dohodak u naravi) te pripadajućim porezima i doprinosima, podaci o primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala ili od osiguranja, itd. Također u njemu će se iskazivati još i podaci o isplatama dnevnica i putnih troškova, upotrebi privatnog automobila u službene svrhe, naknade za prijevoz, prigodne nagrade, otpremnine, naknade za vrijeme nezaposlenosti ili profesionalne rehabilitacije, kao i primjerice primitci od obiteljske mirovine koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja, socijalne naknade, itd.

Nakon 15 godina ukida se Državni inspektorat

Početak 2014. za jednu instituciju znači ukidanje – nakon 15 godina ukida se Državi inspektorat.

Na snagu, naime, 1. siječnja stupaju izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, a odredbama tog zakona ukinut je Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu bilo obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na nadzor nad primjenom propisa u prometu robom, u području rada i zaštite na radu, elektroenergetici, rudarstvu, istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina, posudama pod tlakom, te nad obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti.

Poslove Državnog inspektorata preuzima pet ministarstava – financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma, kojima je dodijeljeno i 786 djelatnika Inspektorata. Razmjerno preuzetim poslovima ta ministarstva preuzimaju opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Državnog inspektorata, kao i državne službenike zatečene na preuzetim poslovima.

Državni inspektorat je u proteklih 15 godina rada, izvršavajući svoje godišnje planove rada te postupajući po prijavama, proveo više od 7,5 milijuna kontrola primjene propisa iz svoje nadležnosti.