Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su nastavak pozitivnih kretanja gospodarske aktivnosti.

Dinamika rasta BDP-a je s 2,8 posto zabilježenih u prvih devet mjeseci 2016. ubrzala u posljednjem lanjskom kvartalu na 3,4 posto. Time je za cijelu prošlu godinu procjena rasta BDP-a podignuta na 2,9 posto. To je ujedno najviša stopa rasta još od 2007. godine, premda je realna razina BDP-a i uz taj rast još uvijek više od osam posto niža nego zadnje predkrizne godine, 2008.  Sve četiri glavne sastavnice BDP-a lani su zabilježile rast, a u zadnja tri mjeseca i lagano ubrzanje. Osobna potrošnja kao najveća njegova komponenta lani je ubrzala rast sa 1,2 na 3,3 posto.

Analitičari će reći kako je oporavak potrošnje danas "na realnijim temeljima" jer se događa u uvjetima kreditnog razduživanja stanovništva. Žarko Miljenović, savjetnik guvernera HNB-a, napominje kako je razina zaduženosti privatnog sektora i dalje relativno visoka pa ni u narednim godinama nije izgledno da se sa strane domaće potražnje dogodi 'bum' kao nekada. Stoga kaže da će glavnu notu rastu i dalje davati ipak inozemna potražnja. Za novi model održiva rasta utoliko je važnije da se odgovornom fiskalnom politikom smanjuje premija rizika, a strukturnim reformama potiče konkurentnost. To bi poticajno djelovalo i na daljnje povećanje  investicija koje su lani, dijelom zahvaljujući i boljim korištenjem europskih fondova, zabilježile 4,6% rasta, što je također najviša stopa unatrag devet godina.  

Ministar financija Zdravko Marić je izrazio zadovoljstvo rastom investicijske potrošnje, a ponovio je i da si je Vlada kao cilj postavila provedbu strukturnih reformi, naročito onih orijentiranih na rashodnu stranu proračuna. Jedan od Vladinih ciljeva je i smanjenje ovisnosti gospodarstva o uvozu, kaže. S rastom potražnje povećana je i proizvodnja roba i usluga. Rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je kod svih grupa djelatnosti u proizvodnoj strukturi BDP-a, a najveći rast, odnosno najveći utjecaj na ukupan BDP imala je prerađivačka industrija, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Ipak, dodaju, povećana potražnja nije utjecala samo na proizvodnju nego i na povećanu vrijednost uvoza roba i usluga čiji je realni rast na godišnjoj razini iznosio 7,3 posto. Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, kaže kako je dinamiziranje rasta važno i u kontekstu kretanja u međunarodnom okruženjem. Hrvatska je bila među 9 članica EU s najvećim rastom BDP-a, pa je nakon sedam godina udaljavanja napokon došlo do lagane konvergencije prosječnoj razini razvijenosti EU.