Peti mjesec zaredom ukupni krediti banaka pali su na godišnjoj razini, a pad nije ublažio ni blagi mjesečni rast od 0,5 posto u srpnju.

Kreditni portfelj banaka krajem srpnja iznosio je 281,5 milijardu kuna ili 2,3 posto manje nego prije godinu dana. U usporedbi s koncem prošle godine, obujam kredita manji je za 5,3 milijarde kuna, odnosno 1,8 posto manje, navode analitičari Raiffeisen banke. Godišnjem padu kredita očekivano je najviše pridonio korporativni sektor jer se tvrtke nastavljaju razduživati pa bankama otplaćuju 4,2 milijarde kuna manje. U blagom padu je i kreditiranje središnje države prema kojoj je obujam kredita manji za 2,3 milijarde kuna.

Nakon 14 mjeseci rasta,  krediti središnjoj državi zabilježili su pad na godišnjoj razini od 1,3 posto te su iznosili 37 milijardi kuna, odnosno gotovo šest posto manje nego prije šest mjeseci.Kreditiranje građana na mjesečnoj razini je blago poraslo za 0,5 posto pa se na taj segment od ukupnog portfelja odnosi 127,1 milijarda kuna. Međutim, gleda li se godišnja razina, kreditiranje stanovništva ima negativni predznak (-0,3 posto) čak 25 mjeseci zaredom ilustrirajući da je, kao i kod tvrtki, i dalje snažno prisutan trend razduživanja.

Tečaj kune prema euru je relativno stabilan u odnosu na kraj prošle godine, no na godišnjoj razini domaća valuta slabija je gotovo dva posto, dok je prema švicarskom franku oslabila 3,4 posto što ublažava pad kredita izražen u domaćoj valuti, ističu u Raiffeisenu. Do kraja godine u trendovima neće biti većih promjena; tvrtke muče teški uvjeti poslovanja i pad potražnje, a građani su ograničeni visokom zaduženošću i nepovoljnim kretanjima na tržištu rada što destimulira nova zaduženja.