Sektor bi trgovine ove godine, čak deset godina nakon što je raskinut, napokon mogao dobiti granski kolektivni ugovor.

Ako se dogovore sindikati, koje predstavlja Sindikat trgovine Hrvatske, i poslodavci, koje predstavlja HUP-Udruga trgovine, ovaj će kolektivni ugovor biti proširen te će tako obuhvatiti više od 214.000 zaposlenih u trgovini.

Stanje na tržištu, ali i europska Direktiva o primjerenoj minimalnoj plaći koja obvezuje države EU da postotak kolektivnog pregovaranja i obuhvat radnika kolektivnim ugovorima podignu na 80% (u Hrvatskoj je to tek na 46,5%) moglo bi, barem u sektoru trgovine, polučiti učinak.

Da bi ove godine moglo doći do sporazuma da se naslutiti iz izjava socijalnih partnera. Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine te direktor NTL-a, kaže da se nada će kolektivno pregovaranje uskoro ponovno početi. “Htio bih da ih završimo u prvoj polovici ove godine”, poručuje za Poslovni dnevnik.

Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine te direktor NTL-a/E. Elveđi/PIXSELL

Razlika u stavovima
A pregovorima će se vratiti, kaže, nakon što završe “pritisci kontrole cijena”, nametnuti trgovcima i od strane Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija. Također, Evačić ističe da postoji interes poslodavaca u trgovini da se postigne dogovor i potpiše kolektivni ugovor.

“Intencija je i europske Direktive o primjerenoj minimalno plaći da imamo kolektivne ugovore. Također, naši se stavovi malo razlikuju od stavova sindikata iz sektora trgovine”, ističe. Ovo je značajna promjena u stavovima poslodavaca koji su prije deset godina raskinuli granski kolektivni ugovor u trgovini.

Za pregovarački su se stol sa sindikatima vratili tek 2019., no te je pregovore omela koronakriza. Nastavljeni su prošle godine, no obustavljeni su zbog izrade Zakona o radu, objašnjava Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH).

”Protokol je takav da ne iznosimo javno detalje oko pregovora dok se ne dogovorimo. Prošle ih godine nismo uspjeli završiti, no nadam se da ćemo ih završiti ove na zadovoljstvo radnika i poslodavaca”, ističe Štulić napominjući da se nada da će pregovori uskoro početi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, zbog dogovora o “šutnji” dok se dogovor ne postigne ne uspijevamo saznati što će biti prioriteti svake od strana. Neslužbeno, pak doznajemo da su glavni kamen spoticanja prošle godine bile plaće.

Hoće li se sindikat ove godine uspjeti izboriti za povišice niskih plaća u trgovini, a koje prema posljednjim podacima DZS-a iznose prosječnih 951 euro, a u trgovini na malo 862 eura (prosječna je plaća na razini države 1050 eura neto) ostaje za vidjeti. Za pretpostaviti je da će upravo plaća, a koja bi trebala biti središnja točka pregovora, biti i najproblematičnija točka. Sindikatima je ona uvijek preniska, a poslodavcima, uvijek previsoka.

Potreban kompromis
”Na pregovore nas je potaknula trenutna situacija, a koja nikome ne ide na ruku. Činjenica je da, s jedne strane imamo pad profita, a s druge pritisak na rast plaća. Usto, suočavamo se s nedostatkom radne snage. Moramo pronaći kompromis koji je prihvatljiv jednoj i drugoj strani”, kaže Evačić.

Zlatica Štulić pak žali se na uvjete rada u trgovini. “Situacija je za zaposlenike u trgovini vrlo kompleksna. Mnogo se radi, a plaće su male. U pravilu se plaće prodavača kreću oko minimalca. Prema našim izračunima, prosječna plaća prodavača koji su članovi STH-a iznosi 618 eura neto. Naši su prodavači umjetnici preživljavanja”, ističe Štulić.

Ako se sindikati i poslodavci dogovore bio bi to, uz graditeljstvo te ugostiteljstvo i turizam, tek treći granski kolektivni ugovor u privatnom sektoru koji bi pokrio sve zaposlenike. Neki trgovci, točnije njih 11, među kojima je od velikih trgovačkih lanaca jedino Konzum, imaju kućne kolektivne ugovore.

“Značaj je granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike izuzetno velik zato što određuje temelj i ujednačava osnovna prava. Koristan je i poslodavcima jer isključuje nelojalnu konkurenciju”, navodi čelnica STH-a.