Usporedo s razradom detalja mjera donesenih za oporavak gospodarstva, država paralelno radi punom parom na osiguravanju nesmetanog financiranja. U Ministarstvu financija već su počeli neformalni razgovori s vodećim domaćim bankama kojima je cilj ispitati koliko bi bankari i po kojoj cijeni bili voljni odriješiti kesu.

Ministar Ivan Šuker već je obavio niz razgovora s financijskim institucijama za vrijeme nedavnog posjeta Washingtonu, gdje su pozdravljene mjere stabilizacije fiskusa. Povoljne vijesti stižu i iz Europe; neformalnim kanalima poručeno je da država ima otvorenu kreditnu liniju Deutsche banka, ali i prošlogodišnjih američkih aranžera. Iznos izdanja tek je u fazi definiranja, iako se već mogu čuti procjene analitičara da će država do kraja godine trebati posuditi oko dvije milijarde eura. Primarna nepoznanica koja itekako prijeti otežavanjem ambicioznih planova oporavka jest brodogradnja kojoj je od 50-ak milijardi kuna ukupnih državnih jamstva, dano oko 12 milijardi. Koliko će se finalno od tog iznosa pretvoriti iz potencijalne u aktualni teret poreznih obveznika ovisit će o uspjehu privatizacije škverova i dogovoru s bankama. Iznos novog zaduženja prije svega ovisit će o stupnju ozbiljnosti i žurnosti kojom će Vlada prionuti na operacionalizaciju mjera iz Programa gospodarskog oporavka. Prvi korak u tom smjeru bit će rebalans, kao zakonska podloga bez koje je svaki detalj Vladinog ‘New deala’ tek slovo na papiru. Rebalansom proračuna treba osigurati jednokratno plaćanje dospjelih dugova na koje Vlada ima utjecaj (tvrtki u državnom vlasništvu) do 1. lipnja. O veličini tog financijskog zalogaja za državu najbolje govori podatak da gospodarstvo sveukupno guši 27,6 milijardi kuna neplaćenih dugova; a prema tvrdnjama premijerke samo najveće državne tvrtke u njemu sudjeluju s 1,5 milijardu kuna, dok su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i bolnice na kraju 2009. dugovale 2,4 milijarde.

“Iako je jasno da će kratkoročno dug država u regiji rasti i pogoršavati se deficiti, domaći pokazatelji su daleko bolji od zemalja periferije eurozone, a posebice Grčke. Ne manje važno, imamo plan stabilizacije javnih financija u srednjem roku pod uvjetom da se odlučno provede”, kaže Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banke. “Prije izlaska na međunarodna tržišta trebalo bi razmisliti o rebalansu”, smatra Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke, jer bi rezanje obiju strana proračuna učvrstilo povjerenje investitora i omogućilo jeftinije zaduživanje. Ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja kaže da “ne očekuje negativni sentiment investitora obzirom da će izdanje biti u sklopu najavljenog ekonomskog programa oporavka”. Dobro raspoloženje investitora vidi se u rekordnim priljevima iz novčanih u fondove za ulaganja u brzorastuća tržišta. Dobro raspoloženje i prilike ne bi trebalo dugo potrajati jer su već u pripremi mjere za sterilizaciju viška likvidnosti. Očekuje se da će radi toga kamate najprije započeti s rastom u SAD-u, pa bi odluka na kojem se tržištu zadužiti mogla pasti na Europu.