Uobičajeno se u trećem tromjesečju broj zaposlenih obrtu u Hrvatskoj smanjuje, posebice u rujnu, kada je završila špica turističke sezone koja i u obrtu donosi najveći porast zaposlenosti. Međutim, na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim djelatnostima je u porastu.

U rujnu je, prema podacima DZS-a, zaposleno u obrtu i slobodnim djelatnostima bilo ukupno 214,8 tisuća osoba. Na mjesečnoj razini to je pad od 3,4 posto, ali u usporedbi s lanjskim rujnom, zaposlenost u obrtu porasla je za 4,5 posto, odnosno za 9,3 tisuće radnika.

Dubok trag sezone
Koliko je dubok trag sezonskog zapošljavanja u obrtu vidljiv je iz podataka da je u mjesec dana u turizmu kod obrtnika izgubljeno oko 15 posto radnih mjesta. No, i s 32,8 tisuće radnika turizam ostaje glavna djelatnost u kojoj hrvatski obrtnici zapošljavaju. I ne samo to, taj broj prerasta lanjski rekord, za oko tisuću radnih mjesta, s tim da je ovogodišnji najveći broj registriran u srpnju (39 tisuća).

Dominacija turizma i ugostiteljstva vidljiva je i u odnosu na zapošljavanje kod obrtnika u drugim djelatnostima, jer kod obrtnika koji se bave proizvodnjom zaposleno je bilo u rujnu 25,6 tisuća radnika, a kod onih u trgovini 22 tisuće, s tim da zaposlenost kod njih ne prati pozitivan trend u turizmu, budući da je statistika u ove dvije djelatnosti bilježi čak i neznatno smanjenje broja zaposlenih u odnosu na lanjski rujan.

Kretanja u turizmu odrazila su se i na kretanja na lokalnoj razini, jer su u proteklih godinu dana najviše povećali zaposlenost obrtnici u priobalnim županijama, a prije svega oni u Splitsko-dalmatinskoj. Jačim intenzitetom zapošljavanja Splitsko-dalmatinska županija još se više približila Gradu Zagrebu i njegovim obrtnicima po ukupnom broju zaposlenih.

U rujnu ih je u toj južnoj županiji radilo 30,5 tisuća, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine porast za više od 2 tisuće zaposlenih, te sada za zagrebačkim obrtnicima oni u Dalmaciji zaostaju za tisuću zaposlenih.

U Gradu Zagrebu je u rujnu također rastao broj zaposlenih u obrtu, no nešto slabije nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ono što, pak, Zagreb razlikuje od svih ostalih turističkih županija je i to što upravo u segmentu ugostiteljstva i turizma na njenom području broj zaposlenih kod obrtnika bilježi smanjenje u odnosu na lanjsku sezonu.

Skok u građevini
Obrtnici u Zagrebu su u rujnu zapošljavali 31,5 tisuće radnika, od čega ih je u turizmu bilo 2,2 tisuće zaposlenih, dok je u Splitsko-dalmatinskoj od 30,5 tisuća njih 6,8 tisuća radilo u ovoj djelatnosti. Još je veća zastupljenost ugostiteljstva i turizma u zapošljavanju u Istri. Tamošnji su obrtnici od 20 tisuća zaposlenih imali 4 i pol tisuće u turizmu i ugostiteljstvu.

Na području Šibensko-kninske obrtnici su zapošljavali 7 tisuća radnika, od kojih je njih 2 tisuće u turizmu, dok je kod njihovih kolega u Zadarskoj županiji radilo 2,6 od 12 tisuća zaposlenih. Slično je i na području Dubrovačko-neretvanske i Primorsko-goranske županije, ali i Ličko-senjske, gdje je trećina od 2700 zaposlenih bila upravo kod obrtnika u turizmu.

U strukturi zapošljavanja kod obrtnika i slobodnih djelatnosti u Gradu Zagrebu, inače, dominira stručna, znanstvena i tehnička djelatnostima, u kojoj ih je radilo gotovo 7 tisuća, odnosno tri puta više nego u turizmu i ugostiteljstvu.

Značajnije se porastom broja zaposlenih izdvajaju još obrtnici u građevinarstvu, kod kojih je u rujnu radilo gotovo 25 tisuća djelatnika, a porast u ovoj branši primjetna je na gotovo svim područjima Hrvatske. Obrtnici u prerađivačkoj industriji, pak, najveći su poslodavac uglavnom u sjevernim županijama, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj, te u Brodsko-posavskoj, a samo u Virovitičko-podravskoj je poljoprivreda glavna djelatnost za zapošljavanje kod obrtnika.