Prošlotjedne neslužbene najave da bi se na Vladi trebao pojaviti konačno Drugi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom – nisu ‘držale vodu’. Dokument koji je ključan za provođenje organizirane obnove, bitan i kod privatnih stambenih i poslovnih objekata čija obnova stoji, prema najavama očekuje se na ovotjednoj sjednici Vlade.

Koliko je to realno, s obzirom na to da se o njemu već pola godine govori, tek će se vidjeti. Prepreke u provođenju obnove u smjeru navedene intervencije zadnjih su mjeseci intenzivirane u praksi. Fond za obnovu izrijekom ih ponovo ističe.

Treba u najkraćem mogućem roku, navode, korigirati najviše cijene koje se mogu prihvatiti za usluge projektiranja, kontrole projekata, operativne koordinacije te tehničko-financijske kontrole.

Koordinacija rušenja – 42 kune?

U sklopu revidiranja prvog Programa mjera, prema ravnatelju Fonda Damiru Vanđeliću, potrebno je još propisati i kriterije za odabir izvođača radova, stručnog nadzora i razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera, jer to sam zakon zahtijeva.

Na nužnost donošenja novog programa mjera ukazuje i zadnje izvješće Fonda. Najviše cijene usluga predviđene prvim Programom mjera, potvrđuje se u postupcima javne nabave iz srpnja, kod zgrada manje kvadrature nisu dostatne za provođenje obnove.

Kao primjer navode se prva tri uklanjanja uništenih obiteljskih kuća u Zagrebu (kod kojih je bez problema ugovoreno izvođenje radova), dok su svi natječaji za operativnog koordinatora, revidenta, tehničko-financijsku kontrolu projekta i stručni nadzor poništeni.

Razlog? Propisani iznosi za spomenute usluge su preniski i nije bilo zainteresiranih ponuditelja. Zbog toga, uz sav novac izdvojen za obnovu, oko milijardu kuna, Fond mora tražiti donatore. Uklanjanje prve tri zgrade je provedeno tako da je 8 od 11 ugovora financirano iz donacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Trenutačno još imaju 18 odluka o uklanjanju uništenih obiteljskih kuća, ali se opet događa isti scenarij. Natječaji su poništeni te cijelo ljeto traže donatore za ukupno 42 usluge.

Ovih dana trebala bi se ukloniti nova tri objekta na isti način – većinom iz donacija, jer je izvođenje radova i za njih ugovoreno. Za cijene navode sljedeće: za uklanjanje zgrade na adresi Rebar 52 b u Zagrebu maksimalni propisani iznos za uslugu operativnog koordinatora je 41,64 kuna, no sve su usluge sa slično problematičnim niskim cijenama, što je sve apsurdnije u kontekstu rasta cijena građevinskog materijala.

Nepotreban višemjesečni zastoj

Što se obnove tiče, iz Fonda ističu da treba znati da ugovaranje izvođača radova i stručnog nadzora prema Zakonu o obnovi nije moguće, odnosno da prije toga Vlada RH mora donijeti Drugi program mjera koji će sve to propisati.

Nadležno Ministarstvo osnovalo je početkom lipnja radnu skupinu za njegovu izradu, konačni prijedlog se još čeka, a poveznica sa Zakonom o obnovi je u članku 12. gdje se predviđa da će sljedeći programi mjera sadržavati kriterije za odabir izvođača radova, stručnog nadzora, razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera i druge mjere potrebne za zakonsku provedbu.

Kako taj sljedeći program mjera još nije donesen i nije definirao te kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora, ne mogu se raspisivati natječaji, a ni ugovarati stručni nadzor i izvođači radova u obnovi. Da će to postati prepreka, ravnatelj Fonda upozorava još od prosinca lani, kako na sjednicama Vlade i Upravnog vijeća, tako i na press konferencijama Fonda.

S druge strane, od početka Fond je mišljenja da su se ovi kriteriji trebali i mogli jednostavno definirati u ožujku (kad je zakon mijenjan zbog potresa na Banovini) prema definiciji iz Zakona o građenju, a eventualno nadopunjavati u sljedećim izmjenama Programa mjera. Službeni prijedlozi koje je Fond uputio nadležnom resoru prije nekoliko mjeseci nisu dosad usvojeni.

Sve, naime, već stoji u Zakonu o građenju te Vanđelić pojašnjava da nema nekih posebnih kriterija izvan postojeće regulative ni za stručni nadzor ni za izvođenje radova koje treba dodatno i naknadno propisivati, odnosno po njemu je ovaj višemjesečni zastoj nepotreban.