Najviše hrvatskih jagoda proizvede se na području grada Zagreba

Autor: Božica Babić , 22. svibanj 2006. u 06:30

Darko Vuletić, pročelnik za poljoprivredu u gradskom Poglavarstvu, kaže da hrvatska metropola proizvodi 90 posto svih ekološki uzgojenih jagoda. U Hrvatskoj su najveći prinosi u Zadarskoj županiji, 12,5 tona po hektaru, a u Španjolskoj su triput veći

Španjolske i talijanske jagode i ove su godine preplavile domaće tržnice. Premda raspolaže povoljnim klimatskim uvjetima i velikim brojem nezaposlenih, odnosno blizinom i susjednih tržišta koja traže tu vrstu voća Hrvatska i dalje uspijeva zadovoljiti tek oko 60 posto vlastitih potreba za svježim jagodama dok količine namijenjene preradi uvozimo. Uzgoju jagoda, za razliku od većine poljoprivrednih kultura, pogoduje čak i realnost usitnjenih parcela. Dok je za financijski isplativu proizvodnju pšenice ili kukuruza nužno imati na 100-150 hektara, za jagode je dostatno i manje od jednog hektra, a posjede velike do dva hektara (prema Upisniku) ima više od 100.000 seoskih gospodarstava.

Najveći s pet hektara
Premda je prate vrlo pristojni poticaji, daju ih i lokalna samouprava i resorno ministarstvo, proizvodnja jagoda još se odvija dosta neorganizirano. “Ključni motiv za brojne uzgajivače najčešće se svodi na zaradu ostvarenu u prethodnoj godini”, kaže Damir Kovačić, komercijalist u zagrebačkoj tvrtki Fragaria koja je s jagodnjakom velikim pet hektara najveći domaći proizvođač s godišnjim urodom 50-60 tona jagoda. Veliki skok u proizvodnji jagoda dogodio se između 2000. i 2004. kada je uvoz premašio 3,6 milijuna sadnica. Posljednje dvije godine tržište se stabiliziralo na oko četiri milijuna sadnica, od čega sama Fragaria godišnje za svoje potrebe te kupcima plasira 2,5 milijuna sadnica. “Ovogodišnja cijena sadnice iznosi 1,56 kuna. Grad Zagreb je, ne bi li potaknuo veću proizvodnju, bespovratna sredstva po sadnici povećao s lanjskih 0,75 lipa na jednu kunu”, podsjeća Kovačić. Stoga ne iznenađuje podatak da metropola iz godine u godinu postaje sve prepoznatljivija i po proizvodnji jagoda. “Zagreb je, sa 50 proizvođača koji na 25 hektara ove godine imaju blizu milijun sadnica, među svim županijama najveći proizvođač tog voća”, kaže Darko Vuletić, pročelnik poljoprivrede u gradskom Poglavarstvu. Metropola proizvodi, naglašava, i 90 posto svih količina ekološki uzgojenih jagoda. Podsjeća, Ured subvencionira ne samo sadnice nego i izgradnju sustava za navodnjavanje te tunela za ranu proizvodnju jagoda. Tako trošak izgradnje tunela pokriva s 50 posto. Proizvođači u Zagrebu dosegnuli su svoj plafon u proizvodnji svježih jagoda, smatra Vuletić. Sljedeći nužan korak je udruživanje u zadrugu kako radi toga da ih ne “slome” veliki trgovački lanci tako i radi izvoznog izazova. Vuletić je uvjeren da udruženi jagodari svoj proizvod mogu prodavati na tržištu Beča ili Budimpešte. “Poglavarstvo će im biti partner i u tom projektu”, ustvrdio je Vuletić u petak na 9. tradicionalnoj manifestaciji Dani jagoda Zagreba i Zagrebačke županije. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu u Zagrebačkoj županiji iznosi podatak da se u 21 županiji godišnje pod jagodama u prosjeku nalazi oko 990 hektara s kojih se ubere oko 4800 tona uroda, što je puno manje i od mogućnosti i od potreba domaćeg tržišta. I Zagrebačka županija već godinama subvencionira kupnju sadnica jagoda. “U pravilu se javi 30 do 40 gospodarstava, što proračun godišnje stoji oko 320.000 nepovratnih kuna”, otkriva Kraljičković.

Produljiti sezonu
Osim malog broja hektara hrvatski je problem još uvijek i mali prinos jagoda po hektru. Prema dostupnim podacima kreće se od minimalnih 1,8 tona u Primorsko-goranskoj županiji do 12,5 tona u Zadarskoj županiji, u Italiji uzgajivači ubiru 25 tona, a u Španjolskoj iznad 37 tona jagoda po hektru. Skromne površine pod jagodama i mali prinosi po hektru mogli bi se negativno odraziti kada nam EU bude određivala kvote. Na više od 75 posto površina jagode se kod nas uzgajaju klasičnom proizvodnjom što daje mali urod. Drugi problem je što sezona berbe domaćih jagoda traje najviše 30 do 45 dana. Grijani plastenici ili staklenici produljuju sezonu, ali ju i poskupljuju pa se uzgajivači teško odlučuju za takve investicije, upozorava Kovačić. U Fragariji pokušavaju razviti mrežu kooperanata, posebno su im zanimljiva područja Gorskog kotara i Like, gdje je potvrđeno da jagode mogu dobro uspijevati.

Dobra zarada

Na jedan hektar stane oko 40.000 sadnica što je ove godine trošak od 62.400 kuna, ukoliko nisu iskorišteni poticaji. Cijena kilograma domaćih jagoda na tržnici u prosjeku iznosi 18 do 22 kune što znači da urod od oko sedam tona jagoda po hektru donosi prihod između 126.000 i 154.000 kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close