Najveći uspjeh Hrvatske je očuvanje neovisnosti i državnosti, ulazak u NATO i skori ulazak u EU, kao i činjenica da smo bitno popravili odnose sa susjedima, kazao je u razgovoru za Hinu, u povodu 21. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske i 15. obljetnice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Predsjednik Josipović u razgovoru za Hinu govorio je, između ostaloga, i o područjima u kojima Hrvatska nije bila tako uspješna, kazao kako bi prvi službeni posjet novog slovenskog predsjednika mogao biti posjet Hrvatskoj, te ocijenio da je mirna reintegracija bila velika pobjeda hrvatske i srpske politike ali i UN-a. "Najveći uspjeh Hrvatske bez sumnje je očuvanje neovisnosti i državnosti u Domovinskom ratu, a nadalje tu su važni međunarodni uspjesi poput priznanja na samom početku državnosti, ulaska u NATO, pa i skorog ulaska u EU. Treba naravno, bez obzira na trenutačno malo zahladnjenje odnosa, istaknuti da smo ipak bitno popravili odnose sa susjedima, posebno tu mislim na BiH i na Srbiju", kazao je Josipović.

"Kada je riječ o unutarnjim pitanjima, osobno mislim da je razvoj demokracije i ljudskih prava ono što je najupečatljivije – mi smo od zemlje koja je imala ozbiljne probleme u poštivanju ljudskih prava, posebno pripadnika srpske manjine, sada došli u situaciju u kojoj imamo relativno visoke standarde ljudskih prava, imamo demokratski sustav, a izbori se održavaju po vrlo visokim standardima demokracije i bez ozbiljnijih primjedbi", istaknuo je hrvatski predsjednik. Upitan da navede neke od neuspjeha Hrvatske, Josipović je kazao da se tu trebamo vratiti "na period naše povijesti u kojem nismo imali odgovarajući odnos prema pripadnicima nacionalnih manjina, na vrijeme u kojem demokracija još nije bila na zavidnoj razini".

"Naravno kao izvor velikih problema vidim pretvorbu i privatizaciju u kojima je uništeno ogromno društveno bogatstvo. U novije vrijeme, kao problem vidim deindustrijalizaciju, gospodarske probleme, siromaštvo i preveliku socijalnu nejednakost, posebno problem nejednakih šansi mladih ljudi. Načela pravne države i efikasna administracija područja su na kojima još puno moramo raditi", dodao je.

Skoro članstvo u EU, smatra hrvatski predsjednik, velika je prilika za Hrvatsku, i "može dovesti do ozbiljnog unaprjeđenja našeg društva ne samo na planu ekonomije gdje očekujemo investicije i uzlet u gospodarstvu nego i u daljnjem jačanju demokratskih standarda. Ulaskom u EU neće završiti potreba za reformama. Očekujem da će Hrvatska nastaviti razvijati gospodarstvo, infrastrukturu, institucije, ljudska prava i demokraciju. Socijalna pravednost mora biti važna komponenta razvoja, jednako kao i visoki standardi novih tehnologija i ekologije".

Hrvatski predsjednik najavio je i mogućnost da prvi službeni posjet novog slovenskog predsjednika Boruta Pahora bude upravo posjet Hrvatskoj. "Moguće je da će prvi službeni posjet predsjednika Pahora biti upravo ovdje, u RH. Očekujem i da će taj posjet biti dio kontinuiteta dobrih odnosa koji zaista jesu vidljivi, osim naravno ako izuzmemo ovaj segment uvjetovanja ratifikacije određenenim načinom rješavanja pitanja Ljubljanske banke", kazao je Josipović izražavajući vjerovanje kako je moguće naći zadovoljavajuće i pravedno rješenje.

"Ja ne vjerujem da će Slovenija spriječiti naš ulazak u EU i nadam se da će do Pahorova posjeta doći skoro, vrlo skoro", istaknuo je. Što se tiče odnosa sa Srbijom, Josipović je rekao da osim nekih neprihvatljivih poruka iz Beograda dolaze i neke dobre poruke. "Premijer Dačić se pjesnički izrazio i rekao da treba resetirati naše odnose, da se želi naći s našim premijerom Milanovićem. Mislim da je to dobro i da će taj susret ponovno okrenuti naše odnose u dobrom pravcu. Danas su oni hladniji nego što su bili", rekao je Josipović ističući kako "hladnija retorika nije poremetila praktičnu suradnju" između dvije zemlje koja je znatno ojačala zadnjih godina.

Govoreći o 15. godišnjici mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Josipović je kazao kako je to bila velika pobjeda ne samo hrvatske već i srpske politike. "Mirna reintegracija je velika pobjeda ne samo Hrvatske nego i srpske politike. Na miran način, bez prolijevanja krvi je reintegriran prostor u kojemu je rat uzeo možda i ponajveći danak u Hrvatskoj. To je bila možda i najuspješnija misija UN-a te vrste", rekao je, objašnjavajući kako gospodarski uvjeti u Hrvatskoj nisu uvijek bili u funkciji povratka i normalnog života.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

"Društveni i međunacionalni odnosi bili bi još bolji da su gospodarske okolnosti drugačije, da je manja nezaposlenost i da ljudi mogu normalno živjeti od svoga rada. S druge strane, ipak bih istaknuo da nakon rata, stradanja i zločina, ljudi danas ipak žive zajedno", rekao je hrvatski predsjednik "Volio bih i da se učini korak više, da nemamo hrvatske i srpske kafiće, da se projekt zajedničke škole konačno afirmira i da se građani manje dijele po nacionalnoj osnovi", istaknuo je. "Mislim da se ne treba bojati provođenja ustavnih zakona pa i dvojezičnih natpisa. Raznolikosti koje imamo su naše bogatstvo i to ni na koji način ne može ugroziti identitet hrvatskog društva, naše kulture i tradicije. Ali, ukupni hrvatski identitet čine i identiteti nacionalnih manjina i tu vidim bogatstvo Hrvatske", zaključio je.

Govoreći kao vrhovni zapovjednik OS RH, Josipović je rekao da činjenica da je Hrvatska članica NATO-a određuje i to kakve oružane snage trebaju Hrvatskoj. Podsjetio je i da je Hrvatska počela s preustrojem OS, te smanjila i profesionalizirala svoju vojsku. U brojnim međunarodnim misijama naše su OS ostvarile prepoznatljive i vrhunske rezultate.

"Čeka nas novi val reformi koji će uključivati pomlađivanje OS. Kada je riječ o opremljenosti, ograničeni smo ekonomskim mogućnostima zemlje", rekao je dodajući da je čitavo vrijeme jedno od gorućih pitanja bilo pitanje zrakoplovstva.

Hrvatska, ocijenio je, nema potrebu za velikim brojem zrakoplova jer je naša uloga zaštita i nadzor vlastitog zračnog prostora, tzv. air policing.

"Obnovom postojećih MiG-ova 21 na određeni broj godina osigurat ćemo tu funkcionalnost. S druge strane, to će nam dati dovoljno vremena da u kontekstu našeg članstva u NATO-u vidimo kako dalje razvijati zrakoplovstvo", istaknuo je.

"Ove ćemo godine raditi na modernizaciji helikopterske komponente OS i ono što bih nazvao servisnim zrakoplovstvom: transportnim i medicinskim letjelicama. S druge strane, mi smo pomorska zemlja i jačanje obalne straže i nabava ophodnih brodova je prva zadaća koju je i vlada projicirala u proračunu", zaključio je predsjednik Josipović.