Dvjema odlukama Vlada je jučer poduzela prve korake prema pripremi dugoročne obnove potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije.

Na prijedlog ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata obnovu objekata na tim područjima uključit će se u zakon o obnovi Zagreba, a za onaj drugi dio, osmišljavanje očuvanja i obnove gospodarkog života, koji treba ići paralelno s obnovom nekretninskog fonda, oformit će se posebna radna skupina za izradu programa društvene i gospodarske revitalizacije pogođenih područja.

Na čelu radne skupine su ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Nataša Tramišak i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Taj će vladin tim biti brojan i “inkluzivan”, objedinit će sve nadležne resore iz Vlade, ali i sve saborske zastupnike iz 6. izborne jedinice, te predstavnike pogođenih gradova, općina i županije, kao i predstavnike gospodarskih komora, HUP-a i akademske zajednice i po potrebi angažirat će i istaknute stručnjake.

Ministar Ćorić drži da će dokumentacija koju će radna skupina iznjedriti dati viziju razvoja tog kraja, koja je nužna nakon prvih vatrogasnih mjera kojima se nastoji pružiti ruku poduzetnicima koji su pretrpjeli najveće štete.

Prioritet svih mjera biti će, kaže, stvoriti osnov za ostanak ljudi na stradalom području. Budući da će se radna skupina tek oformiti, poznato je tek da će se programom revitalizacije utvrditi konkretne mjere i projekte, te tko će biti nadležan za njihovu provedbu, a utvrdit će se i način financiranja mjera obnove. Koji vremenski rok za izradu tog cjelovitog koncepta obnove u samoj vladinoj odluci nije navedeno, no očito je da će proći mjeseci da se taj posao obavi.

Za sada, Ministarstvo gospodarstva izlazi s dva “vatrogasna” instrumenta kojima može pružiti prvu ruku pogođenim poduzetnicima, posebno onim malima, kako bi pokrili najnužnije troškove uklanjanja štete i nastavili s poslovanjem.

Prva mjera s čijom realizacijom njegovo Ministarstvo starta za desetak dana je objava poziva za dodjelu 10 milijuna kuna. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja su osigurana, kako potvrđuju u Ministarstvu, nedavnim paketom pomoći za pogođeno područje preko Fonda za zaštitu okoliša.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nije zapravo riječ o velikom novčanom fondu iz kojeg bi se pokrile potrebe gospodarstvenika koji su redom svi pretrpjeli štete, a ministar Ćorić procjenjuje da bi time mogli pokriti najnužnije troškove popravka strojeva i poslovnih prostora i ostalih najnužnijih troškova obrtnika i najmanjih poduzetnika s područja Gline, Petrinje i Siska.

Iz raspoloživog fonda na tu pomoć prema njegovim riječima može računati nekoliko stotina njih, a najveći pojedinačan iznos pomoć biti će 30 tisuća kuna.

Onaj značajniji paket od 1,5 milijardi kuna bespovratne potpore koja je namijenjena za povećanje proizvodnih kapaciteta, nabavku opreme i digitalizaciju već se mjesecima priprema i zapravo nije vezan izravno uz sanaciju potresom pogođenih prostora.

No, ministar Ćorić najavljuje kako će upravo poduzetnici s područja Banije moći računati na svojevrsnu prednost, budući da dolaze s područja nižeg indeksa razvijenosti, što će biti “posebno vrednovano”. Uvjeti koje zainteresirani poduzetnici trebaju ispuniti i programi koje mogu kandidirati, te kriteriji za taj program koji će se realizirati preko Hamag-Bicroa još se uštimavaju.

Nije još tako poznat ni maksimalan iznos koji će po projektu poduzetnici, mikro, mali, srednji, moći povlačiti iz te grant sheme, no pretpostavka je da bi, sudeći prema ranijim sličnim programima, raspon mogao biti od 1 milijun kuna do 15 milijuna. Iz posljednjih podataka, štetu je do sada prijavilo 750 obrtnika i 850 poduzeća.

I iz jučerašnjih izjava resornih ministara evidetno je da se još uvijek ne može podvući crtu i zbrojiti štete razornog potresa, koji uostalom još uvijek nisu ni prestali. Stoga će i mjere koje će biti sveobuhvatne tek doći na stol, a ministri poručuju da će u stateškom promišljanju, pri čemu je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. upravo jučer upućena u saborsku proceduru, sisačko-moslavačka županija imati i te kako važno mjesto.

U daljnjoj fazi najavljuje se i priprema posebnog poreznog modela za Banovinu, kako bi potaknuli održavanje i razvoj gospodrstva na tom području.

U obnovi Vlada očekuje maksimalan angažman domaćih tvrtki od ministra gospodarstva stiže vijest da je, kad je riječ o investicijama, izražena “spremnost određenog broja država na bilateralnoj osnovi vezana za oporavak i rekonstrukciju infrastrukture” na potresom pogođenom području.