Najveći broj ih je dugotrajno nezaposlen što za posljedicu ima gubitak stečenih znanja i vještina, a time i konkurentnosti

Autor: Borivoje Dokler , 06. travanj 2022. u 22:01
Foto: Shutterstock

Prošle godine zaposleno ih je 11 posto više nego godinu prije, čine oko pet posto ukupne populacije nezaposlenih osoba.

Prema procjenama UN-a problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se misli – jedan od deset stanovnika svake države u izvjesnoj mjeri ima invaliditet. U Hrvatskoj je ta brojka još i veća. U listopadu 2021. u našoj zemlji živjelo je 586.153 osobe s invaliditetom, što čini 14,4 posto ukupnog stanovništva. Od toga je 57 posto bilo muškog spola, a 43 posto su bile žene. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 45 posto, je u radno-aktivnoj dobi (20-64 godina), dok 44 posto ima 65 ili više godina. Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji (29,5 posto), no najveći udio u ukupnom stanovništvu bilježi Šibensko-kninska županija.

Tijekom 2021. godine iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno je ukupno 151.439 osoba, od čega 2740 osoba s invaliditetom. U odnosu na godinu prije to je povećanje za 10,7 posto. Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju svih zaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a iznosi 1,8 posto, što je neznatno povećanje u odnosu na godinu prije (za 0,7%).

Prema djelatnosti zaposlenja, najviše osoba s invaliditetom u 2021. godini zaposleno je u Prerađivačkoj industriji (15,9%), zatim u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (12,9%) te javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (11,1%).

Pad zbog koronavirusa

Gledajući kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti osoba s invaliditetom kroz posljednjih deset godina vidljiv je rast broja zaposlenih osoba s invaliditetom do 2018. godine, kada je uslijedio pad.

Nakon tri godine pada, na što je svakako utjecala i pandemija koronavirusom, broj zaposlenih osoba s invaliditetom u ovoj godini ponovno raste. Istovremeno, broj nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Zavoda je nakon dvije godine rasta počeo opadati.

Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu (81,2%), dok je visokoobrazovnih među zaposlenima 8,4 posto, što je povećanje za 1 posto u odnosu na godinu prije. Najbrže su se zapošljavale osobe koje su bile kraće u evidenciji Zavoda (do 6 mjeseci), njih 1338, što čini gotovo pola svih zaposlenih osoba s invaliditetom (48,8%) iz evidencije Zavoda.

Na kraju 2021. godine u evidenciji HZZ-a registrirano je ukupno 125.715 nezaposlenih osoba, od čega 6179 osobe s invaliditetom, što iznosi 4,9 posto od ukupne populacije nezaposlenih osoba. U 2020. godini bilo je prijavljeno 6231 osoba s invaliditetom, odnosno 0,8 više više nego prošle godine.

Najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentirano je u Gradu Zagrebu (1293 ili 20,9%), slijede Osječko-baranjska (12,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (8%).

Najveći udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju nezaposlenih osoba evidentiran je u Gradu Zagrebu i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (8,9%), zatim u Krapinsko-zagorskoj županiji i Varaždinskoj županiji (7,9 i 7,3%) nezaposlenih osoba s invaliditetom od ukupnog broja nezaposlenih) (7,3%). Unatoč tome što se mlade osobe s invaliditetom najviše zapošljavaju, također ih je i najviše prijavljeno u evidencijii i to u dobi od 20 do 24 godine, njih 855 (13,8%), slijede osobe u dobi od 25 do 29 godina, (12%) i osobe u dobi od 40 do 44 godine (11,3%).

Gledajući spolnu strukturu nezaposlenih osoba s invaliditetom prevladavaju muškarci (3.389 ili 54,8%), dok kod ukupne populacije svih prijavljenih nezaposlenih osoba u evidenciji Zavoda prevladavaju žene (56,2%).

Nedostaje radnog iskustva

Većina nezaposlenih osoba s invaliditetom prijavljenih u evidenciji HZZ-a ima završenu srednju školu (75,9%), s više ili visoko 5,6 posto, što je mali postotak u odnosu na opću populaciju gdje visokoobrazovane nezaposlene osobe čine 16,5 posto ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Kao i dosadašnjih godina, najveći broj osoba s invaliditetom je dugotrajno nezaposlen, što za posljedicu ima gubitak stečenih znanja i vještina, te uz invaliditet dodatno doprinosi njihovoj nekonkurentnosti na otvorenom tržištu rada. Na kraju 2021. u evidenciji Zavoda bilo je ukupno 4219 osoba s invaliditetom koji su više od godinu dana u evidenciji (68,3%). Od tog broja 1227 osoba s invaliditetom (19,9%) prijavljeno je u evidenciji nezaposlenih osoba osam i više godina.

Gledajući nezaposlenost osoba s invaliditetom s obzirom na njihovo prethodno radno iskustvo, vidljivo je da 1792 osobe ili 29 posto osoba s invaliditetom uopće nema radnog iskustva. Do godinu dana radnog iskustva imaju 18,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom. Slijede osobe sa stažem od godinu do dvije godine (719 osobe ili 11,6%). S obzirom na vrstu invaliditeta najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama, njih 29,3 posto, slijede osobe s višestrukim kombiniranim teškoćama (23,3%), te osobe s tjelesnim invaliditetom17,7%). Najbrojniju skupinu nezaposlenih osoba s invaliditetom čine nezaposlene osobe koje su do 18. godine života prošle postupak vještačenja u sustavu socijalne skrbi, njih 3.067 odnosno 49,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom.

Komentirajte prvi

New Report

Close