Hrvatska stoji dobro, bolji smo negoli lani, no imamo neiskorištenog potencijala. Sukus je to komentara Bernarda Gršića, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva na nedavno Izvješće Europske komisije – Digitalno desetljeće.

Naime, radi se o prvom izvješću koje ocjenjuje digitalizaciju gospodarstva i društva. U izvješće je implementiran DESI – indeks, koji je od 2014. mjerio stupanj digitalizacije zemalja članica EU i rangirao ih.

Centar dijeljenih usluga
Opisno su ocijenjene četiri kategorije – digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalno poslovanje i digitalizacija javnih usluga. Gršić je pojasnio da smo u prve tri kategorije dobri, dok u posljednjoj ipak manje napredovali, a ukupno su čak 32 pokazatelja koja mjere dosege spram EU prosjeka i ostalih država.

“Kad pogledamo ono gdje smo dobri, iznad smo sadašnjeg prosjeka i među boljima u EU, to je ljudski kapital, područje osnovnih vještina, mi smo na 63%. Do 2030. cilj EU je 80%, što ćemo zasigurno ostvariti”, uvjeren je Gršić dodavši da će vjerojatno najteže biti ostvariti cilj od 10% zaposlenih ICT stručnjaka. Sada smo na 3,7%.

Najgori u cijeloj EU smo pak, prema pokazatelju – unaprijed ispunjenih obrazaca. “Na samom smo začelju ljestvice stoga ćemo dodatno analizirati tu stavku”, kazao je Gršić dodavši: “Upravo u tom području radimo na nekoliko projekata. Glavni projekt jest uspostava Centra dijeljenih usluga (CDU), i kroz taj projekt uspostavljanje državne sabirnice za izmjenu podataka između baza i regestira.

Interoperabilnosti je osnova, ključan dio za ovaj segment, za to imamo i novca koji je osiguran kroz NPOO. Kategorija unaprijed ispunjenih podataka, što znači da su svi podaci već ubačeni i ne moraju se svaki puta ponovno unositi jer su baze i registri spojeni, neće više biti problem. Sve bi trebalo biti potpuno povezano do kraja 2025., te bi i taj pokazatelj digitalizacije trebao biti riješen”, naglasio je Gršić i dodao kako je samo u ovoj godini kroz sustav interoperabilnosti prošlo 81 milijun transakcija, za razliku od ranijeg perioda od 7 milijuna.

Državni tajnik Bernard Gršić komentirao je prvo izvješće koje ocjenjuje digitalizaciju gospodarstva i društva/M. Prpić/PIXSELL

Usto, trenutačno postoji 16 tijela davatelja podataka te 33 registra koja sudjeluju u njihovoj izmjeni, a sveukupni broj koji preuzimaju podatke je 176 tijela i institucija. Gršić je istaknuo i da je ovo prva Vlada koja je odlučila uhvatiti se u koštac s državnom imovinom te uspostaviti Središnji registar državne imovne.

“Ono što smo mi napravili i radimo jest da smo osigurali novac i za nadogradnju te će osim nekretnina sadržavati popis pokretnina i gradske opreme, a radi se o 5000 korisnika bilo lokalnih ili državnih tijela i institucija”, naglasio je Gršić i napomenuo kako Ured brine o registru, ali ne upravlja imovinom. Osvrnuo se i na prigovor državne revizije oko toga što ne postoji Pravilnik o načinu unosa podataka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Migracija podataka u zdravstvu
Na pitanje novinara zbog čega ne radi sustav CEZIH “Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske”, te pacijenti i liječnici imaju velikih problema s e-receptima i uputnicama, Gršić je pojasnio kako se tu radi o migraciji podataka u novu aplikaciju pri Centru dijeljenih usluga.

“Dosadašnju aplikaciju poslije 10 godina premještamo u CDU, gdje će biti funkcionalnija i sigurnija. Mi smo zaduženi za osigranje infrastrukture dok je za migraciju podataka zaduženo Ministarstvo zdravstva i HZZO. U procesu migracije, kao najsloženijem procesu jer se odvija u živom sustavu, poteškoće i ispadi sustava uvijek su mogući. Migracija bi trebala biti dovršena do lipnja 2024.”, pojasnio je Gršić.