U tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik potvrđuju da su zaprimili dopis iz premijerkina ureda, kojim se od Uprava traži da dostave Vladi popis svih menadžerskih ugovora koje imaju u tvrtkama te tvrde da će postupiti prema tom nalogu i odgovoriti na Vladin zahtjev. Tako će premijerka sljedećih dana na uvid dobiti široku lepezu menadžerskih ugovora i ostalih prava koja menadžeri iz njih imaju, od nagrada (bonusa) preko otpremnina do prava na korištenje automobila i polica osiguranja. Povod akciji je jasan – brojne afere u državnim tvrtkama koje su na površinu izbacile posve netransparentan, a ujedno i iznimno skup sustav nagrađivanja čelnika u državnim i javnim tvrtkama.

Uspostava standarda
Cilj je, potvrđuju izvori bliski Vladi, konačno ustrojiti razvidan i jasno mjerljiv sustav koji bi pojačao osobnu odgovornost menadžera za rezultat poslovanja. Očito je da se nakon Vladine srpanjske odluke da se plaće menadžerima u javnim tvrtkama fiksiraju na iznose od 3,2 prosječne plaće isplaćene u travnju (maksimalno 17.000 kuna), osim toga zahvata nije previše toga učinilo u ostatku menadžerskih prava, prema kojima, kažu upućeni, plaća predstavlja pravi “sitniš”. “Potrebno je uspostaviti standarde koji će u jednom dijelu plaće biti svima isti, a u drugom prilagođeni uvjetima na tržištu na kojem tvrtka posluje. Posve je jasno da u kompaniji koja je izložena tržišnoj utakmici i u onoj koja je monopolist uvjeti nagrađivanja menadžera neće biti isti”, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika blizak Vladi koji naglašava da će Vlada u standardizaciji poštovati pravila struke i sugestije interesnih udruženja.

Ispunjenje ciljeva
Esad Čolaković, direktor udruženja menadžera Croma, pozdravlja tu Vladinu inicijativu smatrajući da je dosadašnji model plaća i nagrađivanja u potpunosti kompromitiran i da je doista vrijeme da se u taj sustav uvede reda. “Croma je spremna biti pri ruci Vladi, tim više što smo mi prijašnjim Vladama u nekoliko navrata slali naše prijedloge, ali do sada na to nije bilo reakcije. Pritom su naši prijedlozi zapravo kompilacija dobre prakse zemalja EU”, kaže Čolaković. Prema Crominu viđenju, državne i javne tvrtke trebale bi se rangirati na mala, srednja i velika poduzeća, a plaću u njima definirati kao omjer određenog broja plaća na području u kojem tvrtka djeluje. “Tako bi se u malim poduzećima plaće kretale od tri do pet, u srednjima od četiri do šest, a u velikima od šest do osam prosječnih plaća. U skladu s tim, a analogno privatnom sektoru, isplaćivale bi se i nagrade menadžerima. Ako je, recimo, cilj poslovanja koje je pred Upravu stavio Nadzorni odbor, u potpunosti sto posto ispunjen, onda bi menadžer mogao dobiti od 1 do 3 plaće nagrade. Pritom treba uvažavati ulogu tvrtke u okruženju jer ne može svako javno ili državno poduzeće ostvarivati dobit. Ima ih koji zbog svoje socijalne uloge stalno bilježe minuse, pa i onaj menadžer koji minus ne produbi, zaslužuje nagradu”, objašnjava Čolaković i navodi primjer Sloveniji gdje je pola fiksne plaće menadžera u državnim i javnim tvrtkama u Sloveniji vezano uz prosjek lokalne jedinice ili države, a pola se vezuje uz prosječnu plaću u toj tvrtki. Croma je, ovisno o razlogu za prekid radnog odnosa s menadžerima, u svojim tvrtkama razradila i model dodjele otpremnina, kao i ostale detalje prava koja izlaze iz menadžerskih ugovora. Predlaže Vladi i da izbor menadžera veže uz javne natječaje koji će, u slučaju javnih ustanova u lokalnim zajednicama, biti raspisivani s godinom dana razmaka od lokalnih izbora, a u slučaju državnih tvrtki i ustanova s dvije godine odmaka od izbora za Sabor kako bi se izbjegao automatizam smjena pri promjenama političkih elita.

Osiguran odlazak

Otpremnine do šest plaća
Ako dolazi do normalnog isteka mandata, prihvatljivo je da menadžerska otpremnina iznosi do šest njegovih plaća. Dođe li do opoziva bez važnoga razloga, menadžer mora biti kompenziran s najmanje onoliko plaća koliko mu ih je trebalo biti isplaćeno da je mandat doveo do kraja, dok u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa menadžer treba dobiti najmanje šest otpremnina.