Profesor zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Vinko Belak, autor prve hrvatske knjige o financijsko-računovodstvenoj forenzici “Poslovna forenzika i forenzično računovodstvo”, voditelj je i predavač na edukaciji prve generacije hrvatskih poslovnih forenzičara. Najavljuje da na tržište stiže 46 stručnjaka koji će 17. prosinca dobiti certifikat Udruge hrvatskih računovođa.

Što jamči certifikat?
Prvo želim reći da nisam iznenađen velikim interesom za dopunsko formalno obrazovanje o poslovnoj forenzici praktičara koji se svakodnevno već godinama bave poslovima revizije, računovodstva i financija. Sam certifikat je jamstvo da su oni visokostručne osobe za obavljanje poslovne forenzike. Očekujem da će imati mnogo posla. Narudžbe bi mogle gotovo podjednako stizati iz državnoga i privatnog sektora. Hrvatsko gospodarstvo ulazi u novu fazu: iscrpljeno je, a svjedoci smo velika broja slučajeva korupcije i kriminala. Forenzičari su nova snaga koja može pomoći u otkrivanju dokaza, a onda se brzo donosi presuda. Pomažu u otkrivanju prijevara i šteta se lakše nadoknađuje. Najvažnije je što forenzički rad donosi konkretan rezultat, a to sprječava nove počinitelje.

Uvjereni ste da će njihova pojava biti odlučujuća za uspješnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala?
Preventivnom forenzikom u otkrivanju gospodarskih nedjela bave se državni stručnjaci iz Porezne uprave, MUP-a i DORH-a te državne revizije. No, pošto je otkriven velik broj skandala, a neki počivaju na složenim transakcijama, nužno je uključivanje eksperata. Problemi s kojima se suočavamo i koji su potencijalna prijetnja ubuduće nadilaze dosadašnja znanja. Bez formalno obrazovanih komercijalnih forenzičara nije se moguće oduprijeti nedjelima jer su njihova specijalistička znanja ključna karika u borbi protiv prijevara u svijetu.

Znači, možemo očekivati na tržištu pomamu za njima kod državnih tijela, nadzornih odbora, vjerovnika, odvjetnika.
Pomoću njihova znanja može se zahvatiti odgovorne upravljačke strukture i vlasnike koji utječu na to da se neke transakcije obave nelegalno. Takvi bi ubuduće mogli snositi sankcije za svoje poteze i odgovarati svojom privatnom imovinom jer forenzičari mogu tragom novca naći dokaze prijevara. Mogu ih angažirati i nadzorni odbori koji nadziru poslovanje tvrtki u privatnom i državnom sektoru ako posumnjaju u upravu i što radi s novcem. Očekujem da će u komercijalnom smislu upravo u tom području biti najviše narudžbi.

Što je s njihovom suradnjom s DORH-om?
Sudeći po količini posla tužitelja i istražitelja te nedostatnim kapacitetima, mislim da će i njima trebati pomoć certificiranih forenzičara. Načelno mogu reći da će u slučaju suradnje s državnim tijelima na procesuiranju gospodarskih prijevara oni sudjelovati u otkrivanju financijskih detalja prijevara koje su već otkrivane, ali ih treba dokazati. No, njihove usluge mogu zatražiti i branitelji da bi dokazali da prva pretpostavka optužbe nije točna jer ne postoji kazneno djelo. Riječ je o vrlo zamršenim transakcijama u kojima uvijek postoji dvojba u pogledu legalnosti. Ako se tako gleda na taj posao, moguće je da će se on razvijati u raznim smjerovima, kako u smjeru optužbe, tako i u smjeru obrane. U vezi s tim napominjem da svi forenzičari moraju biti visokomoralne osobe, ne smiju “potezati” ni na čiju stranu. Neovisno o tome tko ih plaća, moraju pošteno reći što su utvrdili prateći trag novca.

Koje su specifične potrebe privatnih kompanija?
Mogu tražiti od forenzičara da provjere poslovne partnere ili u slučaju da trebaju drugo mišljenje zbog neslaganja s izvješćem nekog forenzičara. Ako ih angažiraju vjerovnici, onda su strogo usmjereni na dokazivanje gubitka tvrtke i uzroka. Moguće je da dokažu razlog gubitka koji će dovesti do toga da vjerovnicima svojom imovinom za štetu odgovoraju svi oni koji su napravili prijevaru.

Jesu li neki već angažirani u postojećim aferama?
Jesu. To su oni koji dolaze iz redova sudskih vještaka i rade na nekim DORH-ovim slučejavima. Neki drugi, pak, surađuju s pojedinim revizorskim kućama, pa i onima koje su na strani obrane. Riječ je o novom forenzičkom mišljenju o transakcijama u aferi Spice? U nas nema puno tako velikih slučajeva, pa je to moguće.

Forenzičari neće odmah imati svoju udrugu i tarifu. Tko će ih nadzirati i postoji li rizik od pogodovanja strani koja plaća?
To je teško reći, no u pravilu uvijek je jedna strana oštećena i vjerovnici bi mogli uz pomoć drugoga forenzičara dokazati nečije pogodovanje, što bi bilo protupravno postupanje u području forenzike. Smatram da nije dobro sumnjati u struku koja je jedini način da se društvo odupre gospodarskim prijevarama i golemoj šteti koja od njih dolazi.
Višedimenzionalan je problem korupcije i kriminala, a jedan je aspekat što se tako stvara velik rizik u poslovanju jer se ljudi boje poslovati. Kad je neki poduzetnik jednom prevaren, on se boji poslovanja. Ako se prijevare ne sprječavaju, slijedi gospodarsko usporavanje, od posla odustaju brojni pošteni i sposobni ljudi, što je loše za poduzetništvo. Dakle, šteta je višestruka.

Hoće li komercijalni forenzičari postati ozbiljna konkurencija sudskim vještacima financijske struke? Forenzičar može biti sudski vještak, a i ne mora. Važno je što se i vještaci mogu dodatno usavršavati. Za obavljanje tih poslova potrebna su vrhunska znanja iz računovodstva, revizije, ekonomije, poslovne statistike te poznavanje istražiteljskih metoda. Hrvatska odnedavno prednjači u regiji ubrzanim razvojem formalnog obrazovanja komercijalnih forenzičara. Na studiju forenzičnih znanosti u Splitu pokrenut je poseban modul poslovne forenzike koji vode rektor splitskoga sveučilišta Ivan Pavić i profesor Ivica Pervan. Za iduću godinu planirano je otvaranje poslijepodiplomskog studija iz poslovne forenzike, kao i program obrazovanja za ovlaštene računovodstvene forenzičare.

Kako tumačite činjenicu da smo na forenzičare tako dugo čekali?
Poticaj razvoju te struke u pravilu su velike afere. Primjer je SAD, gdje je nakon slučaja Enron donesen zakon koji je omogućio jaku borbu protiv prijevara i pranja novca i koji se širi kao globalni odgovor na makinacije golemih razmjera. Američke procjene govore o štetama od pranja novca između 300 i tisuću milijardi dolara godišnje.
Štete nastale lažiranjem financijskih izvješća neslužbeno su nekoliko puta veće nego štete od korupcije. U Hrvatskoj, na žalost, još ne postoje slična istraživanja, a vidimo da se golemom problemu gospodarskog kriminala i korupcije treba učinkovito suprotstaviti. Stoga, iako je posao formalnog obrazovanja forenzičara u Hrvatskoj novost, nije kasno da se stručnim obrazovanjem odupremo gospodarskom kriminalu. Posebno se to odnosi na ulogu računovodstvene forenzike, koja je najzvažniji alat u sprječavanju velikih društvenih šteta.