Iza priče o primjeru održivosti turizma na Mediteranu stoji i najveći povratak stanovnika nakon Drugog svjetskog rata s pokretanjem obiteljskih hotela, agroturizma, uljara…
Jedan od sigurnih načina da neka turistička destinacija zapne za oko gostima svakako su personalizirana iskustva i autentični proizvodi. Iako brojna naša obalna mjesta to mogu ponuditi, mnoga ne uspijevaju od turizma živjeti dulje od trajanja ljetne sezone.
No, u Istri su uspjeli otići korak dalje, postati regionalna destinacija koja od turizma živi – 300 dana u godini.
Jedan od sigurnih načina da neka turistička destinacija zapne za oko gostima svakako su personalizirana iskustva i autentični proizvodi. Iako brojna naša obalna mjesta to mogu ponuditi, mnoga ne uspijevaju od turizma živjeti dulje od trajanja ljetne sezone.
No, u Istri su uspjeli otići korak dalje, postati regionalna destinacija koja od turizma živi – 300 dana u godini.
Vina, ulja, tartufi…
Na panel-raspravi “Kako Istra ima ono što mnogi žele – sezonu izvan sezone” o održivosti Istre u kontekstu cjelogodišnjeg turizma, rezultatima suradnje svih sudionika i načinima za poboljšanje turističke ponude razgovarali su Gea Kariž iz Mastercarda, Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istarske županije, Jadranka Gojtanić iz Maistre i Mladen Draguzet iz agencije Istra Adventure.
Panel je organiziran povodom nastavka suradnje Mastercarda i Turističke zajednice Istre kroz marketinšku kampanju koja će biti pokrenuta početkom ožujka na tržištima Njemačke, Nizozemske i Češke.
“Istra ima možda i najodrživiji turizam na Mediteranu. Prije gotovo 30 godina Istra je imala 330 napuštenih sela u unutrašnjosti, a danas je zbog različitih proizvoda koje smo razvijali, među kojima su vina, ulja, tartufi i pršut – 200 sela spašeno. To je rezultat naše ideje održivog razvoja koja se temeljila na povratku stanovništva u središnji dio regije”, izjavio je Ivošević.
Ivošević je naglasio kako su se ljudi vratili i zasnovali obitelji u središnjem dijelu Istre, te otvorili male obiteljske hotele, agroturizme, vinarije i uljare. Riječ je o velikom povratku nakon egzodusa koji se događao u godinama Drugog svjetskog rata i nakon.
Do velikog povratka, koji se dogodio prije tridesetak godina, u Istri se kao i drugdje diljem obale, turistička ponuda zasnivala samo na priobalju. No danas nije tako, a među glavnim investitorima u unutrašnjosti Istre su Leopold Botteri i Siniša Šare koji stoje iza projekta San Canzian.
Riječ je o autentičnom luksuznom hotelu s 28 soba i apartmana, smještenom u srednjovjekovnom selu Mužolini Donji, u blizini Buja i Grožnjana, podno venecijanske utvrde iz 14. stoljeća. “Naišli smo na staro zapušteno selo, na prvi pogled se zaljubili i bez razmišljanja ušli u projekt”, ispričali su u prosincu u razgovoru za Poslovni dnevnik.
Njihova i brojne druge istarske autentične ponude primamljive su turistima, a na panel-raspravi htjelo se vidjeti kako dodatno pozicionirati Istru kao regiju koja uspješno privlači turiste čitavu godinu.
Podrška malim poduzetnicima
Istarski model pristupa turizmu uvelike leži na podršci malim poduzetnicima te međusobnom skladu svih sudionika koji dovodi do uspješnih turističkih rezultata. Jedan od njih, Mladen Draguzet, vlasnik agencije za pustolovni turizam na tu temu kaže:
“Mi danas radimo 300 dana u godini. U Istri je doista najljepše u pred i posezoni, a posebno je upravo to što nudimo aranžmane u kojima turisti raznih interesa mogu uživati čitavu godinu. Čest je slučaj da nam mnogi gosti prvotno dođu na team building, pa se uskoro vrate s obitelji na godišnji odmor”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu