S izbornom 2024. pred vratima ubrzavanje inflacije u kolovozu na 8,5 posto galopira u prvorazredni politički problem.

S obzirom na to da se na hranu u Hrvatskoj troši relativno dvostruko više budžeta nego u EU, Vlada je posegnula za modelom kakav su primijenile neke zemlje, poput Francuske, ograničenja cijena s trgovačkim lancima.

U utorak su se na sastanku s Ministarstvom gospodarstva redali njihovi predstavnici, a resorni ministar Davor Filipović pojasnio je da razgovori s trgovcima idu u smjeru da dođe do smanjenja cijena većeg broja proizvoda te da su načelno svi podržali prijedlog.

GOTOV JE SASTANAK

Ministar Filipović: Idemo u smjeru smanjivanja cijena većeg broja proizvoda, neki lanci mogu početi već od petka

Puni razumijevanja
“Ideja je da se ukupna vrijednost košarice proizvoda vrati na 31.12.2022. Koliko su trgovci poskupjeli da to vrate na početne pozicije. Nisu svi trgovci isti, u okvirima što bude moguće to će biti i napravljeno. Svi su pokazali razumijevanje da treba staviti cijene pod kontrolu”, dodao je.

Neki bi, kaže, već cijene mogli sniziti od petka. “Neki mogu vratiti na staru cijenu ukupnu vrijednost košarice, a neki ne mogu u potpunosti, no mogu vratiti za oko 90 posto. Trgovci moraju odraditi neke interne kalkulacije”, kaže Filipović najavljujući detalje za dan-dva.

“Mislim da ćemo postići dogovor i u naredna dva dana mislim da će mjere biti donesene”, kazao je glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško. Na pitanje hoće li dogovor značiti da će se cijene u Konzumu vratiti na razine s kraja prošle godine, ponovio je da je razgovor bio korektan i kako će sačekati prijedlog, odnosno da će podržati “ono što je manje više razgovarano”.

“Nije bio zahtjev ministra tako da vratimo cijene od 31.12., ali je bilo govora o cijenama od 31.12., što je sve na njih utjecalo i što je moguće učiniti da se neke od cijena smanje”, rekla je Daliborka Kranjčić iz KTC-a. Predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u i direktor NTL-a Martin Evačić rekao je da misli da će svi trgovci sudjelovati.

“Svatko od trgovaca će sam procijeniti koliko može pridonijeti, koliko proizvoda može smanjiti i to će sigurno napraviti u sljedećim danima tjednima. Mislim da će svi sudjelovati, mi da. A sad s koliko artikala i s kojima stvar je samih trgovaca”, kazao je Evačić. Ostali ‘teškaši’, Lidl, Kaufland, Studenac i Spar nisu bili raspoloženi za izjave.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ekonomisti i proizvođači su oprezni i skeptični. “Izbori su blizu. To je nešto što je trebalo raditi prije godinu i deset mjeseci, u procesu uvođenja eura. Problem je struktura tržišta maloprodaje jer je Hrvatska u raljama najvećih”, kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.

“Fortenovin Konzum je hodajući tržišni mrtvac čiji su troškovi refinanciranja i neefikasnost integrirani u cijene, a koji politika želi očuvati svom silom prije izbora jer je u spašavanje uložen integritet Vlade. Lidl i Kaufland iza sebe imaju europski lobistički snažnu Schwarz grupu. Bit će onako kako najveći odluče, ostali će ih izgledno slijediti”, smatra.

Bijeli dim
Da se uzaludno čeka “bijeli dim” kao spasonosno rješenje za inflaciju smatraju i neki proizvođači. “Vlada misli da će se trgovački lanci odreći bruto marže koju ostvaruju vlasniku, a na račun koga? Pritisak će se preliti na proizvođače, prvenstveno domaće, a time i na proizvodnju ili se preraspodijeliti na cijene drugih proizvoda”, smatra bivši ministar gospodarstva, danas direktor Udruge Graševina Croatica Tomislav Panenić.

Nervoza oko 4 puta više inflacije od ciljane već neko vrijeme može se iščitati iz strelica upućenih s Markovog trga na račun HNB-a i ECB-a. U Vladi su računali da će subvencije za energente biti dovoljne da se obuzdaju inflatorni pritisci, no to se pokazalo preoptimističnim.

U kolovozu je ukupna inflacija preokrenula trend klizanja i skočila na krilima poskupljenja cijena derivata, dok ostale komponente koče. Inflacija cijena hrane usporila je s 11,8 posto u srpnju na 10,3 posto, industrijskih proizvoda sa 7,7 posto na 7 posto, a usluga s 10,8 na 10,7 posto. U HNB-u očekuju da je ubrzanje privremeno i da će se trend usporavanja nastaviti.