U Hrvatsku je jučer u sklopu redovnih polugodišnjih konzultacija stigla Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Kako su priopćili iz središnje banke, Misiju predvodi Nikolay Gueorguiev, a cilj joj je uobičajen; ažuriranje uvida i procjene daljnjih kretanja u hrvatskom gospodarstvu i financijskom sustavu, financiranju državnih potreba i napredovanju strukturnih reformi. Unatoč i dalje dubokoj recesiji i nizanju loših gospodarskih pokazatelja, ekonomisti procjenjuju da ni ovom prigodom ne treba spekulirati o mogućem čvršćem aranžmanu s MMF-om. “U politici je trenutačno sve podređeno dvama datumima; lokalnih izbora i ulaska u Europsku uniju”, kaže jedan od njih. 

Slučajno ili ne, samo dan uoči posjeta MMF-a iz Vlade su, među ostalim, najavili rebalans proračuna i rezanje (koeficijenata) plaća u javnom sektoru za tri posto. Neobično je, ili barem čudno koordinirano, da je važne korake vezane uz fiskus najavio premijer Milanović, dok se ministar financija istoga dana bavio planom ograničavanja minusa po tekućim računima i kamata po stambenim kreditima. U dijelu javnosti tajming je Milanovićevih ‘ekskluziva’ pripisan upravo dolasku MMF-a. Premda je ranije Fond Vladi preporučio i jače smanjenje razine rashoda od one koju nameće Zakon o fiskalnoj odgovornosti, izglednije je da su najave rezanja plaća i rebalansa, čime bi se proračunski deficit sveo ispod 10 milijardi, više upućene investitorima koje bi za mjesec dana trebalo pridobiti za kupnju državnih obveznica uz što manju premiju rizika. To što se s primjenom jako žuri može se pripisati i lošem punjenju proračuna.

Iako su u MMF-u još u jesenskom izvješću iznijeli zapažanje o podrezerviranosti loših plasmana banaka, što daje naslutiti da će loši krediti i sad biti jedna od tema, u razgovorima s bankarima zasigurno će svoje mjesto naći i Linićeve predstečajne nagodbe, kao i  nove regulatorne inicijative oko ograničenja minusa i kamata.

Plan sastanaka

Niz sastanaka Misije MMF-a počeo je jučer onim s ministrom financija i suradnicima, a u nastavku predviđeni su i razgovori u HNB-u, ministarstvima gospodarstva, regionalnog razvoja i fondova EU, rada i mirovinskog sustava, zdravlja, te u predstavništvima Svjetske banke i EU, Ekonomskom institutu i Institutu za financije. Susrest će se i s bankama te poslodavcima i sindikatima.