Predsjednik Hrvatske udruge poduzetnika (HUP) Ivica Mudrinić na današnjoj konferenciji Dan poduzetnika 2013. kritizirao je rad Vlade ustvrdivši da nema dovoljno konsenzusa i mjera koje bi pojačale gospodarski rast.

Prisjetio se svog govora prije deset godina kada je kazao da Hrvatska ima dva moguća puta pred sobom – ili vožnju autocestom, ili zaglaviti u kružnom toku. "Deset godina kasnije evidentno je da nismo odabrali autoput pa ni brzu cestu, nego da smo ostali zaglavljeni u kružnom toku koji se u međuvremenu toliko pohabao i postao pun rupa da je vožnja po njemu hazard i borba za preživljavanjem. Vlada je u prvoj godini mandata propustila povući najteže reformske poteze, previše se oslonila na strategiju rasta državnih investicija, koje se nisu dogodile. Ukupno opterećenje poreza i doprinosa u postotku BDP-a povećano je. Pad kreditnog rejtinga najvećim se dijelom može pripisati naslijeđenim problemima, no odlučujući faktor svakako je bio nedostatak vjerodostojnosti nove politike, odnosno nedostatak cjelovitih mjera", kazao je Mudrinić pohvalivši ipak pokušaj Vlade da smanji investicijske barijere  i visoka porezna opterećenja.

Premijer Zoran Milanović u svom se govoru osvrnuo na Mudrinićevu kritiku odabira kružnog toka u hrvatskom gospodarstvu, usporedivši to sa svojim putem po južnoj Francuskoj, gdje je, na svoje iznenađenje, kaže, naišao na kružni tok na svakih nekoliko kilometara. 

"Zaključio sam da je kružni tok dobar za sigurnost prometa, kružnim tokom se može proći nekoliko puta a da se ne zapne u grabi ", kazao je Milanović, koji smatra da Hrvatska nije u grabi, već je zemlja koja radi na reformama.

Milanović podsjeća da se ulaskom u EU mijenjaju pravila igre i da nema više državnih pomoći i subvencija u gospodarstvu – uz iznimku nekih sektora. Podsjetio je da je Vlada, primjerice, sanirala brodogradnju, a kako će se kasnije razvijati taj sektor ovisi o njemu samom. Podsjetio je da su 'oni koji su bili najpametniji mijenjali svoja pravila igre kada kriza još nije počela, a oni malo manje pametni tek na početku krize'. 

Mudrinić je spomenuo švedski primjer koji pokazuje kako je moguće unutar jedne države provesti ozbiljne reforme ako postoji jasna vizija i cilj te naravno konsenzus.

Švedska je, kaže, nakon 20 godina kontinuiranih reformi, jedna od zemalja s najuspješnijim gospodarstvom u Europi. Milanović ga je ipak podsjetio na činjenicu da je Švedska u dvadeset godina znatno smanjila opterećenja države koja su manja nego u Velikoj Britaniji,, no upravo zbog toga Stockholm danas 'gori' jer je zbog smanjena socijalnih prava dio ljudi na cesti. 

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?