Hrvatski telekom je nakon privremenog zaustavljanja izgradnje nove optičke mreže vrijedne više od 15 milijardi kuna sada i potpuno odustao od tog projekta. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić izjavio je za Poslovni dnevnik da je novim ograničenjima regulatorna agencija HAKOM učinila ulaganje u tu novu infrastrukturu neopravdano skupim, pretjerano birokratiziranim te u konačnici nemogućim.

“Pravilnikom o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže čini se da je nažalost zaključen pokušaj HT-a da uloži milijarde kuna u razvoj i gradnju svjetlovodne mreže”, kazao je Mudrinić.Novi pravilnik HAKOM je objavio u petak, a njime se definira kako se ta infrastruktura mora graditi, odnosno njenu troškovnu stranu. Lani je regulator definirao i prihodovnu stranu te investicije, tj. veleprodajne cijene. Mudrinić kaže da se novim propisom izravno povećao iznos ulaganja u optičke mreže i to do neisplativosti, a sve to usred investicijskog ciklusa koji traje već dvije godine. “To višestruko povećanje troškova nije rezultat poslovnih planova i odluka investitora, te nije utemeljeno na realnim ekonomskim pokazateljima. Nama ostaje sav rizik ulaganja, ali bez garancija da ćemo moći povratiti uloženo”, pojašnjava i dodaje da je razočaran jer je HT više puta isticao da razumije namjeru regulatora da se omogući da alternativni operateri mogu koristiti tu novu infrastrukturu, ali da je prethodno potrebno stvoriti razborite preduvjete za ulaganje i njenu gradnju. “Čini se da je isključiva svrha Pravilnika kako omogućiti alternativnim operatorima korištenje još neizgrađene svjetlovodne infrastrukture. Ovakav primjer reguliranja presedan je u EU”, ističe Mudrinić.U HAKOM-u su nam do zaključenja broja bili nedostupni za komentar. I dok su dioničari, poput Raiffeisen OMF-a, trećeg po veličini dioničara HT-a, bez komentara, analitičari na zaustavljanje HT-ovih investicija gledaju pozitivno. Predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović kaže da to dugoročno može HT-u smanjiti konkurentnost, ali je kratkoročno pozitivno jer ostaje više novca i za dividende. Analitičar Raiffeisena iz Češke Jindrich Svatek smatra da u vrijeme recesije ne treba očekivati veliki interes za optičkom mrežom koju HT gradi, pa je odgoda gradnje kratkoročno pozitivna za dionicu HT-a. Analitičar IDC Adriatics Krešimir Alić zaključuje da ne zna zašto HT-u treba optička mreža s obzirom na nedostatak usluga.

Glavne zamjerke HT-a na pravilnik

1 zadire se u vlasnička prava
2 mijenja se specifikacija materijala korištenog u dosadašnjem konceptu
3 uvodi se drugačija topologija mreže
4 propisuje se znatno veći kapacitet distributivnog dijela od onoga koji investitor smatrao poslovno razumnim
5 uvode se dodatne administrativne barijere propisivanjem potrebe objave bilo kakve namjere ulaganja u javnim glasilima