U prvih 11 mjeseci ove godine s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno je 177.790 osoba, od čega su 168.322 zaposlene na temelju radnog odnosa, što je 5,2 posto više nego lani, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Unatoč porastu zapošljavanja ljudi s burze rada, broj nezaposlenih sada nadmašuje 355.000 jer Hrvatska na početku krize 2008. godine nije započela s reformama koje su nužne za pokretanje gospodarstva, pa će i ove godine zabilježiti znatan pad BDP-a, rekao je Mrsić koji vrhunac nezaposlenosti očekuje u veljači ili ožujku, no nije želio "licitirati s brojem nezaposlenih".

Ipak, trend istovremenog rasta zapošljavanja i gubitka radnih mjesta pokazuje početak restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva koje će se iduće godine intenzivnije nastaviti, smatra ministar rada.

Iduća će godina biti vjerojatno jedna od najgorih od rata naovamo jer nam na naplatu dolazi veliki iznos kamata (oko 10 milijardi kuna), pri čemu u proteklih 20 godina nismo vratili ni kunu glavnice, upozorio je Mrsić.

Pritom je struktura ljudi na tržištu rada izuzetno nepovoljna jer samo 11 posto ima VSS i VŠS, čak 62 posto ima srednju školu, 21 posto je s osnovnom školom, a ostali nemaju nikakvu školu.

Prosječni nezaposleni muškarac u evidenciji HZZ-a ima 36 godina, 6 godina radnog staža, završenu trogodišnju srednju školu i čeka na posao 8 mjeseci. Prosječna nezaposlena žena ima 37 godina, 4 godine radnog staža, završeno četvorogodišnje i petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje i čeka na posao 9 mjeseci.

U idućih pet do 10 godina moramo intenzivno raditi na poboljšavanju obrazovne strukture nezaposlenih, kao i provesti promjene u obrazovnom sustavu kojima ćemo olakšati zapošljivost ljudi koji izlaze na tržište rada, kaže Mrsić.

Ministarstvo rada će iduće godine nastaviti s mjerama aktivne politike zapošljavanja, a predviđa i niz noviteta. Primjerice, kod stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1600 kuna), prvo se htjelo povisiti iznos od 1600 kuna, no umjesto toga odlučeno je da će HZZ pokrivati trošak zdravstvenog osiguranja i zaštite na radu.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ove godine je 17.000 ljudi bilo uključeno u javne radove, a iduće godine nastavit će se sufinanciranje zapošljavanja kroz javne radove sa 100 posto iznosa minimalne plaće.

I broj sezonaca je ove godine porastao na oko 40.000, što je 6 posto više nego lani, a Ministarstvo namjerava iduće godine stalnim sezoncima sufinancirati doprinose za produženo mirovinsko osiguranje u vremenu kada ne rade, pod uvjetom da poslodavac zadrži 20 posto stalnih sezonaca.