Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je danas da će u idućoj godini biti više novca za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja nego u ovoj godini, kada su sva sredstva potrošena do početka studenoga, te da se od 1. siječnja 2014. godine nastavlja s financiranjem u sklopu tih mjera.

Naime, sva ovogodišnja proračunska sredstva za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, više od 520 milijuna kuna, ugovorena su do 5. studenog, ali je Hrvatski zavod za zapošljavanja (HZZ) nastavio zaprimati zahtjeve za sredstva predviđena tim mjerama, čije će se ugovaranje i financiranje izvršiti u slijedećoj proračunskoj godini.

Odgovarajući nakon predstavljanja operativnih programa za razdoblje od 2007. do 2013. godine na novinarski upit hoće li u 2014. biti dovoljno sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, Mrsić je odgovorio da će novca biti.

S obzirom da je ove godine tim mjerama obuhvaćen najveći broj građana do sada iskorištena su sva proračunska sredstva. Ali, ta su sredstva povećana, iznose oko pola milijarde kuna, i s 1. siječnjem 2014. se nastavlja daljnje financiranje, kazao je.

Dodao je i da svi koji su za ta sredstva aplicirali prije 5. studenog normalno dobivaju novac, a da će se za one koji su se prijavili nakon tog datuma isplata nastaviti nakon 1. siječnja 2014.

Mrsić očekuje da će tim mjerama biti obuhvaćeno i više nezaposlenih građana s obzirom da Hrvatskoj stižu i sredstva iz Europskog socijalnog fonda te Garancije za mlade.

Očekujemo puno od Garancija za mlade, više od 37 milijuna eura stići će nam u proračun i od početka 2014. nastavljamo još većim obuhvatom mladih ljudi, pogotovo u dobnoj skupini od 15 do 24 godine gdje imamo vrlo nepovoljnu strukturnu mladih nezaposlenih koji mahom imaju SSS, istaknuo je ministar.

Mrsić je zadovoljan dosadašnjom realizacijom sredstava iz tih dvaju izvora te ističe da je povučeno približno 70 milijuna eura.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Programi u sklopu tih fondova su u tijeku, a stekli smo i dobro iskustvo u strateškom međuresornom planiranju, što će nam biti izuzetno važno u idućem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, kazao je Mrsić te dodao kako smatra da je time učinjeno najbolje što se moglo, ali "da još ima prostora da se stvari unaprijede".

Upitan da li će te mjere, posebno za mlade, obuhvaćati i druge programe osim primjerice zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa s naknadom od 1.600 kuna mjesečno, kazao je da se radi i na mjerama "koje idu na poticanje poslodavaca da otvaraju radna mjesta za mlade ljude, a kojima će se sufinancirati 50 posto njihove bruto plaće".

O kojim se konkretno mjerama radi nije želio govoriti, uz napomenu da se o njima još uvijek razgovara u sklopu savjeta za Garanciju za mlade koji okuplja predstavnike sindikata, poslodavaca i nevladinih udruga. Mjere će vrlo brzo biti na javnoj raspravi i nadam se da ćemo i njih moći implementirati vrlo brzo, istaknuo je.

Na pitanje kada se može očekivati preokret trenda povećavanja nezaposlenosti, Mrsić je kazao kako ćemo značajnije smanjivanje broja nezaposlenih vidjeti tek kada nam BDP počne rasti iznad 2 posto, ali sam porast BDP-a bez otvaranja novih radnih mjesta i novih investicija neće dovesti do pada broja nezaposlenih.

U ovoj fazi mjerama aktivne politike zapošljavanja i Garancijom za mlade pokušavamo aktivirati što više ljudi sa zavoda za zapošljavanje da krenu u samozapošljvanje. Ove godine je više od 5.000 građana krenulo u samozapošljavanja, a više od 15.000 mladih je bilo uključeno u mjeru zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, od čega je oko 61 posto njih nakon godinu dana zasnovalo radnih odnos, što govori da je ta mjera ispunila svoju ulogu, rekao je Mrsić.