Vijeće Europe preporuča jačanje mobilnosti studenata i sudjelovanja u međunarodnim studijskim programima, a na tom polju je Hrvatska još uvijek znatno ispod odgovarajuće razine, rekao je u utorak ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar na međunarodnoj konferenciji o europskim interdisciplinarnim studijima u Sveučilišnom kampusu u Rijeci.

Nužnost jačanja akademske mobilnosti i internacionalizacije je uveden kao jedan od ciljeva i u strategiji razvoja obrazovanja, rekao je Mornar. Ocijenio je da je hrvatski sustav obrazovanja predugo bio zatvoren u sebe pa je mobilnost na niskoj razini. Ciljevi su deset posto odlazne i pet posto dolazne mobilnosti, a sadašnji pokazatelji su deset puta lošiji, naglasio je Mornar na skupu koji su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sveučilište u Rijeci i Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.

Znanje je odlučujući činitelj u današnjem vođenju politike i rješavanju konflikata, poručila je na konferenciji prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Navela je primjere nekoliko političkih situacija u svijetu gdje se pokazalo da se nedostatno koristilo znanje pri odlučivanju. To su, navela je, procjena da će irački narod prihvatiti uvođenje demokracije nakon rušenja Sadama Huseina kao način uspostave novog političkog sustava, pa procjena da će iračka vojska ostati jedinstveno tijelo nakon pada režima i zatim procjene o razvoju događaja u Siriji te načini rješavanja terorističkih prijetnji u suvremenom svijetu.

"Jako je važno imati prikladno znanje u pravom momentu", istaknula je Pusić.

Pusić je naglasila vrijednost interdisciplinarnih europskih studija, poput CAS-a, Centra za napredne studije jugoistočne Europe koji djeluje pri Sveučilištu u Rijeci, za stjecanje znanja, susrete i razgovore u okolnostima kad prostor jugoistočne Europe u sljedećih deset godina mora donijeti ključne odluke o svojoj budućnosti i odnosu sa susjednim područjima kao što je Bliski istok.

Na dvodnevnoj konferenciji pod nazivom "Europski interdisciplinarni studiji: (Novi) izazovi za Europu u vremenu promjena / Znanje – ključni alat za bolju Europu", koja završava danas, govorilo se o ulozi ovih studija u stvaranju novih strategija EU, ulozi medija u postupku definiranja nove strategije, o tome koje su vrste europskih studija potrebne u okviru zapadnog Balkana, financiranju tih studija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost