Smjena kompletne uprave Ine nakon afere s plinskim biznisom prošli tjedan činila se gotovo sigurnom, ostavku je najprije ponudio predsjednik Uprave Sandor Fasimon, a Vlada je dan kasnije pokrenula opoziv tri člana iz hrvatske kvote Barbare Dorić, Nike Dalića i Darka Markotića.

No, sudbina preostala dva člana iz redova mađarskog Mola, Ferenca Horvatha i Jozsefa Simola, ostaje neizvjesna. Oni nisu automatizmom slijedili odluke Sandora Fasimona, kako se isprva očekivalo, a o njihovoj poziciji uglavnom se u javnim komunikacijskim kanalima govorilo u kontekstu isplate otpremnina.

Iz Ine je, naime, jasno dano do znanja da oni na njih ne polažu pravo, jer uostalom u Ini niti ne primaju plaću. Tek to je privuklo pažnju tko je taj Molov dvojac u Ininoj upravi, kojeg se Mađari teško odriču.

Ispostavlja se, naime, da je riječ o pravim “kapitalcima”, ljudima koji su svoje karijere i pozicije u Molu dugo kovali i, štoviše, visoko su rangirani u Molovoj nomenklaturi. Jozsef Simola aktualni je CFO, glavni financijski direktor Mol Grupe. Na toj poziciji je već punih 11 godina. Prema službenoj biografiji, u Mol je stigao 2003., iz konzultantske kuće Boston Consulting Group, a do pozicije člana Izvršnog odbora u Ini stigao je u 2006.

Ferenc Horvath u naftnom je biznisu još od 1984., a u Molu je najprije osam godina bio čelnik u Sektoru za Rafinerije i marketing, a potom je devet godina bio izvršni potpredsjednik za Downstream Mol Grupe.

Posljednje dvije godine, od srpnja 2020. Horvath je posebni izaslanik predsjednika Mol Grupe Zsolta Hernadija. Obojica, i Simola i Horvath, ljudi su od najvećeg povjerenja Hernadija, čija je odluka i bila da ih u veljači prošle godine, uz Fasimona, posjedne u Upravu Ine.

Prilike i odnosi u i oko Ine dobro su im, naravno, poznati, jer Horvath je još od 2012. bio član Ininog Nadzornog odbora, a Simola je nadzornik postao 2016. Kada je prije godinu i pol objavljeno da će njih dvojica u Upravi Ine zamijeniti dotadašnje Molovce Akosa Szekelya i Zsolta Pethoa, u hrvatskim redovima danas kažu kako je upućenima u odnose odmah bilo jasno da Mađari u Inu šalju svoju “tešku konjicu”.

Bilo je to vrijeme nakon promjena u hrvatskim redovima u Upravi Ine, kada se u javnosti otvoreno govorilo o potrebi promjena u odnosima s Molom, mogućoj isplati njihovog dioničkog udjela u Ini, te u svakom slučaju o nužnosti redefiniranja odnosa i promjene načina upravljanja hrvatskom kompanijom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ina, iz toga se dalo iščitati, ima velik značaj za Mol i ne žele prepustiti razvoj događaja i ostati bez kontrole. Upućivanjem glavnih profesionalaca na teren Mol je ostvario zadržavanje funkcioniranja postojećeg sustava upravljanja.

Andrej Plenković ostavio je dojam da će na svojim zahtjevima ustrajati do kraja/P.Macek/PIXSELL

Riječ je o ljudima s autoritetom s kojima se nije lako nositi onima koji se ne slažu s pojedinim odlukama ili cijelim sustavom u Ini. Insajderi kažu da se oni zapravo relativno rijetko pojavljuju u Zagrebu, ali imaju visoko uvažavanje i autoritet kod sugovornika.

Kao dokazani i visokorangirani menadžeri, Horvath i Simola posjeduju i dionice Mola, a osim financijske snage, to su i ljudi s ozbiljnim političkim utjecajem u Mađarskoj. Zbog toga pitanje njihovog položaja u Ini neki od naših sugovornika drže velikim izazovom za Vladu Andreja Plenkovića.

On je vrlo otvoreno i više puta u proteklim danima, nakon izbijanja afere s prodajom Ininog prirodnog plina, zatražio da Upravu napuste svi njezini članovi, te je ostavio dojam da će na tome ustrajati do kraja, kao i na promjeni načina upravljanja Inom.

Tema obje promjene trebala bi biti na dnevnom redu novog sastanka predstavnika Vlade i Mola, ministra gospodarstva Davora Filipovića i glavnog izvršnog direktora Mol Grupe Jozsefa Molnara, koji je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Ine.

Sastanak se očekuje ovaj tjedan, a na njemu bi se već trebalo početi razgovarati i o mogućim imenima kandidata koji bi u Ininoj upravi mogli biti nakon 21. listopada. Za tada je, naime, najavljena sjednica NO-a, na kojoj bi se prihvatilo odluke o dosad četiri promjene u šesteročlanoj Upravi.

Puno veći izazov, koji će tek pokazati ozbiljnost namjere i igrača hrvatske države s Molovim dokazanim profesionalcima, biti će tema promjene modela upravljanja. Formalno on je ustrojen prema važećim propisima, no u praksi on, prema tvrdnjama hrvatske strane, ne funkcionira tako i Uprava, premda ima svu odgovornost, nema ingerencije nad odlukama.

U slučaju Damira Škugora i spornih ugovora Uprava je preuzela odgovornost, točnije Fasimon kao predsjednik Uprave, koji je u intervjuu kojeg je dao nakon tog slučaja kazao kako je riječ o dobrom sustavu i upravljanja i kontrole kojemu je sofisticirani hakerski manevar Škugora jednostavno promaknuo. Istrage se provode, no pitanje dubine koju će zahvatiti Plenkovićeve i Molove promjene u odnosima dvije strane tek treba utvrditi.

Vlada se od početka ovog slučaja s USKOK-ovom istragom i otkrićem neočekivanih razmjera nastojala potruditi i pokazati da zna što hoće i kako to ispregovarati s mađarskim partnerom u vlasništvu Ine. Jasno je da ovu situaciju želi iskoristiti i kao način kako se konačno povoljnije pozicionirati u unutarnjem ustroju zajedničke tvrtke.

U ovom trenutku Vlada u hodu rješava pitanje tko će umjesto Dalića, Markotića i Barbare Dorić biti u Upravi naše naftne kompanije, što također nije jednostavan zadatak. No, biti će to sve puno kompliciraniji zadatak, ne prihvate li povlačenje i dvojac iz Molove kadrovske superstrukture Horvath i Simola.