Pitanje covid potvrda, zbog ograničenja koja se tako uvode, trebalo bi propisati zakonom, tvrdi profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević s katedre ustavnog prava.

Koju je zakonsku obvezu prekršio radnik, ako to nije regulirano zakonom, pita profesor radnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac, referirajući se na rizik otkaza ugovora o radu, kao posljedicu nepoštivanja obveza u okviru trenutačnog modela G3, u kojem se covid potvrde izdaju za cijepljene, preboljele i testirane, te su uvjet za dolazak na posao u cijelom javnom i državnom sektoru.

Kako podsjeća sindikalni predsjednik Krešimir Sever, samo je državnih i javnih službenika i namještenika koje se tiče obvezno korištenje covid potvrda oko 240.000, no primjena je puno šira, i zahvaća sve zaposlene u državnim i javnim poduzećima te se odluka odnosi i na lokalne.

Nije sporan epidemiološki sadržaj ove mjere našeg Stožera – konkretne potrebe diktira situacija, no očito dvojbeno je kako se pravno provodi kroz ad hoc model koji stvara određenu pravnu nesigurnost u pravnom sustavu.

Naime, kada bi se neko pravo ograničilo zakonom, kako određuje Ustav RH, tada bi to bilo nešto što je nesporno, ističe Gotovac te napominje da nikad nije kasno da stvar bude zakonita. To je, pojašnjava, onaj način kad možemo biti savršeno sigurni da podržavamo pravne institute ustavne demokracije i vladavinu pravu.

Kaskamo u rješenjima

Sasvim je izvjesno da kaskamo u pravnim rješenjima vezano uz covid situaciju i u nizu pravnih dilema nisu poduzeti odgovarajući ustavnopravni odgovori, konstatacija je profesorice ustavnog prava s osječkog Pravnog fakulteta Anite Blagojević.

To se odnosi na način donošenja odluka vezano za korona mjere, pa ističe da sve ono što je govorio niz stručnjaka za ustavno pravo – npr. potreba da se aktivira čl 17. Ustava RH, a ne članak 16. te da se ova materija regulira posebnim pandemijskim zakonom, sad se pokazuje da su bili dobri prijedlozi, jer bi doveli do toga da sve implikacije budu eliminirane, ili barem što manje prisutne.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Postupanje raznih aktera, mjere i iznimke, posljedice koje će to imati za građene, ukratko to su područja koje je po njoj potrebno regulirati posebnim zakonom koji bi imao ustavno prihvatljivu pravnu osnovu.

Odgovor članica EU nije bio unificiran: većinom su to riješile zakonskim putem – iako u primjeni zakona isto ima poteškoća, sve je jasno što se tiče pravnih temelja, te nema dvojbi oko tužbi koje mogu uslijediti, dok je dio odlučilo da izvršna vlast regulira mjere, no u tim državama proglašeno je izvanredno stanje.

Hrvatska to nije učinila, a prepustila je koncentraciju odluka izvršnoj vlasti odnosno Stožeru kao produženoj ruci vlade, što je pod ‘kišobranom’ odluke Ustavnog suda. Pred Ustavnim sudom sad je i odluka o uvođenju covid potvrda u socijalu i zdravstvo, jer su pojedini odvjetnici i sindikati reagirali s prijedlozima za ocjenu ustavnosti, a za odluku se čeka očitovanje Vlade.

Međutim, pravi pravni problem nastupio bi, po mišljenju profesorice Sanje Barić s riječkog Pravnog fakulteta, ako bi krenuli s varijantom 2G, tj. ako bi se radilo isključivo o cijepljenju ili prebolijevanju, jer tvrdi da se to može uvesti samo zakonom.

Ako se ostvare ove najave 4. siječnja, de facto to će biti obvezno cijepljenje, a takvu odluku ne bi trebao donijeti Stožer, nego Sabor, upozorava i Blagojević. Kako je zakonom propisano obvezujuće cijepljenje za pojedine kategorije zaraznih bolesti, onda takva odredba vrijedi i za slučaj covid cijepljenja, kaže, a Ustavni sud je potvrdio obvezu zakonskog reguliranja obveznog cijepljenja, pa na tom tragu možemo promišljati, kaže, da bi i u ovom slučaju potvrdio zakonsku regulaciju za covid cijepljenje, jer ne bi išao ispod standarda koji je sam postavio.

Povjerenje u državu

“Sva istraživanja glede povjerenja u institucije države, uključujući sudove, govore o niskoj razini povjerenja, a nova istraživanja, bojim se, bit će poražavajuća. Prošlogodišnje istraživanje Eurostata svrstalo nas je na samo dno EU, s 80% građana koji nemaju povjerenje u institucije”, podsjeća Blagojević dodajući da dok Ustavni sud ne odluči drugačije, moraju se poštivati odluke Stožera te posljedica svojih odluka moraju biti svjesni građani, koji generalno nisu upućeni u svoja prava koja mogu biti ograničena u pojedenim situacijama, a jedna od njih je vezana uz zaštitu zdravlja.