Iako zakonski nije regulirana, puno je država u kojima visoki postotak radnika zapravo dobiva 13. plaću, jer se ona, posebice u bogatijim državama Europske unije, uvriježila kao dobra poslovna praksa. U tim se državama, poput Njemačke, Austrije, Belgije ili Danske, 13. plaća određuje dogovorom na razini svake pojedine industrije, pa u konačnici ishod tih pregovara ovisi i o snazi gospodarstva ali i sindikata, piše Novi list.

OPOZIV

Poznati trgovački lanac s polica povlači vrstu mlijeka

Tako bi i 13. plaća u javnom sektoru bila posljedica dogovora Vlade i onih koji predstavljaju zaposlene u javnom sektoru, a prema porukama iz resornog ministarstva takav je rasplet malo vjerojatan, iako je sljedeća godina izborna godina u kojoj u će se održati predsjednički, parlamentarni i izbori za europski parlament. Iskustvo pokazuje da su upravo to godine kad su sindikati u javnom sektoru bili najuspješniji u ostvarivanju svojih zahtjeva.

Kad je u pitanju privatni sektor isplata 13. plaće u Hrvatskoj nije tako uobičajena kao u zapadnim članicama Europske unije, Hrvatska za rijetke djelatnosti uopće ima kolektivne granske ugovore, pa onda ne može imati ni dogovorenu 13. plaću. No posljednjih nekoliko godina pojedinačno se tvrtke s još jednom plaćom odlučuju nagraditi svoje zaposlene, a uglavnom je to odgovor na nedostatak radnika. U dijelu kompanija podizanjem različitih naknada i isplatom nagrada, godišnje se isplati iznos i veći od 13. plaće, posebice otkad je Vlada značajno povećala iznose do kojih se te naknade i nagrade mogu isplatiti bez plaćanja poreza.