Ulazak u novu godinu često je sinonim za promjene, a jedna od prvih koju su građani mogli primijetiti već pri prvoj kupovini u 2024. je da na policama više nema cijena u kunama.

Sa završetkom 2023. prestala je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena uvedena u rujnu 2022. Tako odlazi i zadnji trag kune kao hrvatske nacionalne valute koja je vrijedila kao službena od 1994. do 2022. Ali…

Potrošači preračunavaju
Iako već godinu dana plaćamo u eurima, proces privikavanja na novu valutu nije bio u potpunosti ostvaren, baš zato što je pored cijene u valuti eurozone stajala ona u kunama, koja je svima poznata i razumljiva.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača zahtijevala je od Ministarstva financija da se dvojno iskazivanje cijena nastavi i u ovoj godini, jer su im se stalno javljali potrošači koji se nisu navikli na euro. Sve preračunavaju u kune i u strahu su kako će se snaći bez cijena ispisanih u kunama.

Prema anketi koju su proveli, u kojoj su sudjelovale 163 osobe, 56,4 posto potrošača i dalje preračunava u kune, dok se svega 9,2 posto u potpunosti naviklo na euro. Da se još nisu navikli, ali napreduju, ocijenilo je njih 34,4 posto. Da je potrebno dvojno iskazivanje cijena produljiti smatra i ekonomist Drago Jakovčević.

“Očekivanja su bila da će proces iskazivanja dualnih cijena biti dovoljno dug, no koliko ja vidim ankete, nije bio dovoljno dug. Možda je trebalo još, ali oni koji žele i dalje ići na ruku potrošaču, mogu i dalje iskazivati dvojne cijene. To im može donijeti veću popularnost”, kazao je Jakovčević.

Velik faktor u tome što se građani nisu navikli na euro leži i u psihološkom fenomenu zvanom iluzija novca. Nikola Erceg iz Business Psychology Academy pojasnio je ovaj fenomen.

“Iluzija novca je fenomen da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, odnosno cifru koju vidimo, nego na njegovu realnu vrijednost, odnosno to što s tim novcem stvarno možemo kupiti. Na primjer, nedavno sam vodio dijete u zabavni park i potrošio 15 eura na pet žetona.

Dok mi se 15 eura na prvu nije učinilo toliko strašnim, tek kad sam to preračunao u kune i shvatio da sam na vožnje u parku potrošio više od 100 kuna, postalo mi je jasno koliko je to skupo. Ovaj fenomen može dovesti do toga da se cijene izražene u eurima percipiraju boljom prilikom od istih cijena izraženih u kunama, pa nas zbog toga cijene u eurima mogu potaknuti na potrošnju i onda kad cijene u kunama možda ne bi”, pojašnjava Erceg.

Prelazak na euro jako je utjecao na ljude i kad su u pitanju njihove plaće. Erceg pojašnjava da se plaće izražene u eurima percipiraju manjima od onih izraženih u kunama, pa se ljudi s plaćom od 995 eura mogu osjećati siromašnijima u odnosu na to kako bi se osjećali da na računu vide isti iznos u kunama, što bi bilo 7500 kuna.

“Ovaj efekt bio je i dodatno potaknut time što su građani, prelaskom na euro, svoja primanja mogli lakše i direktnije uspoređivati s primanjima u drugim državama, što je dodatno potaknulo osjećaj potplaćenosti. To potvrđuju i naši podaci koji pokazuju da se većina građana slaže s tvrdnjom da su tek s prelaskom na euro postali svjesni razlika u plaćama između Hrvatske i zemalja zapadne Europe”, izjavio je Erceg.

Negativni stavovi
Ekonomist i psiholog slažu se da je visoka inflacija pridonijela većem strahu i negativnijim osjećajima građana prema euru.

“Visoka inflacija je vrlo vjerojatno dovela do toga da građani imaju nešto negativniji stav o euru nego što bi imali da je ekonomska situacija malo mirnija. Naši podaci pokazuju da više od 80 posto građana smatra da su cijene značajno rasle nakon što smo uveli euro.

To samo po sebi nije čudno, no više od 60 posto smatra da su cijene rasle baš zbog toga što smo uveli euro, iako uvođenje eura nije krivo za visoku inflaciju u ovom razdoblju. Dakle, velik dio građana rast cijena pripisuje upravo euru, što dovodi i do negativnijih stavova i emocija prema njemu, kojih vjerojatno ne bi bilo da je ekonomska situacija bila drugačija u trenu uvođenja nove valute”, rekao je Erceg.

Osim inflacije, kao negativnu stranu eura, Jakovčević napominje gubitak nacionalnog identiteta. “Kuna je bila jedna vrlo kvalitetna novčana jedinica, bili smo nacionalno ponosni i ja sam se protivio da se kuna izgubi baš sad unutar godinu dana. Bio sam za to da se čeka, da se gospodarska aktivnost približi EU prosjeku, a nije se približila”, kazao je ekonomist.

Treba naglasiti kako dobar dio ekonomista ne dijeli Jakovčevićevo mišljenje, a građani su i oduvijek bili skloni ‘sigurnijim’ stranim valutama poput njemačke marke i eura. Podaci pokazuju kako je čak i u vremenima niske inflacije, stabilnog tečaja kune i viših kamatnih stopama na štednju u kunama u Hrvatskoj je više od 80 posto štednje bilo u eurima.

Neovisno je li razlog inflacija, fenomen iluzije novca ili gubitak nacionalnog ponosa, jasno je da građani žele na policama i dalje vidjeti iznos proizvoda u kunama. Prema anketi Hrvatske udruge za zaštitu proizvođača, čak 83,4 posto ispitanih smatra da dvojno iskazivanje cijena treba zadržati i u 2024.