Kratkoročni napredak je evidentan, ali za dugoročni prosperitet i dostizanje razine dohotka bogatijih zemalja Europske unije pred Hrvatskom je dosta izazova koji zahtijevaju strukturne promjene, zaključili su nakon posjeta Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda.

Kako promjene imaju veće šanse za uspjeh ako se pokrenu u razdobljima povoljnih gospodarskih uvjeta, u MMF-u sugeriraju kako je upravo sada dobar trenutak za dodatne napore Vlade u restrukturiranju javne uprave te mirovinskog i zdravstvenog sustava.

U Fondu među prioritetima ističu povećanje javnih ulaganja, smanjenje ukupnih rashoda za zaposlene u javnom sektoru i reformiranje socijalnih davanja radi njihova boljeg usmjeravanja najranjivijim društvenim skupinama.

Zanimljivo je istaknuti da i u MMF-u drže da ponovno treba prweispitati i uvođenje poreza na nekretnine. “Kad se za to steknu uvjeti te uz pažljivo osmišljavanje i komuniciranje, vrijedi ponovno razmotriti uvođenje suvremenog poreza na nekretnine. Njime bi se, kažu, omogućila stabilnija prihodna osnovica, sustav bi se unaprijedio i učinio pravednijim te bi se stvorio prostor za smanjenje viših i distorzivnih poreza na drugim područjima. No, potrebno je osigurati da se njime ne opterete nepotrebno pojedinci s ograničenim priljevom novca, posebice niskih mirovinama.

Uza sve, važnim se ističe nastavak oprezne fiskalne politike, s ciljem ponovnog stvaranja prostora za djelovanje fiskalne politike u slučaju da gospodarstvo zahvati nova recesija, ali i radi poboljšanja srednjoročnih izgleda za rast, posebice investicija. MMF-ova je preporuka u tom smislu kontinuirano povećavanje fiskalnog viška – prema 1 posto BDP-a do kraja 2023 godine. Time bi se, kažu, ubrzalo i smanjenje razine javnog duga ispod praga od 60% BDP-a utvrđenog u Paktu o stabilnosti i rastu do 2023.

Srednjoročne izglede za rast izrazito ograničavajuće djeluju niske razine javnih i privatnih ulaganja te iseljavanje mladih, uz prateći problem manjkova radne snage. Sve to skupa zahtijeva pravilno usmjerenu preobrazbu u dinamičnije gospodarstvo i učinkovitiju državu. To očigledno podrazumijeva i promjenu strukture javne potrošnje.