Od posljednjeg sastanka Vlade i sindikata o plaćama prošlo je već mjesec dana, a otada od Vlade ni traga ni glasa, konstatirao je prošli tjedan na društvenim mrežama Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

Vrijeme za odugovlačenje je prošlo, poručili su iz njegova vodstva, podsjećajući kako su njihovi zahtjevi jasni: povećanje osnovice za izračun plaće za četiri posto od siječnja “plus” isto toliko od početka lipnja, 60 eura mjesečno za topli obrok te “fer tretman svih zaposlenih u javnim službama”.

Pritisak deficita

Zbog zastoja u pregovorima u petak je, pak, Školski sindikat Preporod u Splitu održao konferenciju za medije. “Zahtjevi sindikata i ponuda Vlade još su poprilično udaljeni. Osim u iznosima, ne slažemo se ni oko rokova jer kasniji početak primjene (što nudi Vlada) znači manje novca”, rekao je predsjednik tog sindikata Željko Stipić. Crvena linija je, kaže, da se ne smije dogoditi realno smanjenje cijene rada u javnim službama, a trenutačna je ponuda manja od inflacije.

Požalio se Stipić i da je Vlada tijekom studenoga kupovala vrijeme znajući da su radnici u obrazovanju najpotentniji dio javnih službi, kao i da u prosincu nije lako organizirati prosvjede. Dodao je ipak da ne treba isključiti neke oblike iskazivanja nezadovoljstva, ali pritom nije ulazio konkretnije najave jer to zahtijeva usuglašavanje 11 sindikata. Premda se, prema najavama ministra Marina Piletića, u nastavak pregovora trebalo krenuti proteklog tjedna, Stipić se nada da će to biti ovaj tjedan, iako još nikakav poziv, kaže, nije došao.

Iako su ove godine pregovori započeti neuobičajeno rano, još u lipnju, državni proračun opet je donesen bez postignutog sporazuma sa sindikatima. Tako uz stavku rashoda za zaposlene u državnim i javnim službama opet stoji rizik od probijanja plana kojim je za tu namjenu dogodine predviđeno povećanje za oko 400 milijuna, na 8,8 milijardi eura. Najveće udjele imaju plaće u školstvu i zdravstvu (24 i 23 posto), dok npr. na policiju otpada 11 posto, na znanost deset, obranu sedam, pravosuđe šest posto…

Nakon nekoliko krugova značajnih povećanja plaća i materijalnih prava u protekle tri godine sindikati javnih službi više nemaju baš tako nepodijeljenu podršku javnosti njihovim zahtjevima. To ne uključuje samo apele iz redova privatnog sektora o tome da daljnje povećanje mase plaća nije održivo. “Masa plaća u središnjem proračunu u tri je godine porasla 72 posto, a na razini konsolidirane države 46 posto, što je apsolutno rekordno u Europskoj uniji”, poručili su nedavno i iz Hrvatske udruge poslodavaca. U HUP-u smatraju da se ne bi smjelo dogoditi da rast mase plaća premaši onaj nominalnog BDP-a jer je, kažu, deficit već sad napet.

Rizike vezane uz rast deficita i makroekonomskih neravnoteža u uvjetima usporavanja rasta još uvijek povišene inflacije te geopolitičkih neizvjesnosti podcrtao je i Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda. U zaključnom priopćenju u sklopu redovnih konzultacija u petak je ponovio preporuku Misije MMF-a o potrebi “snažnije i brže fiskalne konsolidacije”, koju smatraju ključnom za ublažavanje pritisaka na strani domaće potražnje i smanjenje inflacije, ali i za nastajuće neravnoteže te jačanje konkurentnost i otpornosti na eventualne šokove.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Zdravstvo i obrazovanje

Među mjerama koje bi u kratkom roku mogle poduprijeti konsolidaciju navode, uz ostalo, i “ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru”. U srednjem roku vide dosta prostora za proširenje porezne osnovice i poboljšanje poreznog sustava, a kad je riječ o rashodima preporuke se, uz ostalo, opet dotiču (i) mase plaća, i to kroz smanjenje kroz preispitivanja zapošljavanja u javnom sektoru.

Usto, u pogledu poboljšanja učinkovitosti potrošnje glavni fokus stavljaju na zdravstvo i obrazovanje. U oba ta segmenta javna potrošnja u Hrvatskoj relativno je viša u odnosu na većinu usporedivih zemalja, ali to ne prate i bolji ishodi.