Bilo zbog loše financijske situacije ili zbog socijalno-psiholoških razloga, sve se više umirovljenika kojima zdravstveno stanje i životne okolnosti dopuštaju da uz mirovinu i rade i tako ostvare dodatne prihode i odlučuje za to. Broj osoba koje uz zadržavanje prava na punu mirovinu rade do pola radnog vremena ovog je ljeta prvi put premašio 40 tisuća.

Službeni podaci o broju osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje to, doduše, tek trebaju potvrditi. Posljednji dostupni odnose se na svibanj, kad ih je bilo 39.477, ali sezonsko obilježje da je ljeti potražnja za radom i zaposlenost najveća vrijedi i za radne angažmane umirovljenika.

Kalkulacije i preferencije

Dijelom zbog rasta troškova života, a dijelom zbog rasta plaća i potražnje, posljednjih godina broj onih koji se nakon umirovljenja odlučio istodobno i raditi rastao je po stopama između 15 i 20 posto. Prije četiri godine, npr. u prosjeku ih je bilo 22,2 tisuće. No, u odnosu na ukupan broj umirovljenika u Hrvatskoj (1,23 milijuna, a bez međunarodnih ugovora 1,04 milijuna) njihov udjel i dalje je relativno mali.

U želji da se potakne dulji ostanak osoba treće dobi u svijetu rada, Vlada je lanjskim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od početka ove godine dodatno proširila mogućnosti kombiniranja mirovina i nastavka rada. Korisnici starosne mirovine, starosne za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne koji se nakon navršenih 65 godina života zaposle na puno radno vrijeme ili dulje od polovice punog, kao i oni koji započnu obavljati djelatnost, imaju pravo na istovremenu isplatu 50 posto mirovine.

Kakav je odaziv izazvala ta opcija? Prema odgovoru iz HZMO-a, na kraju srpnja je u tim skupinama korisnika mirovina evidentirano 2885 osoba koje su je odlučile iskoristiti. Prilikom zakonskih izmjena procjene su Zavoda na čelu s Ivanom Serdarom bile da bi u prvoj godini primjene taj modle mogao privući oko 8800 umirovljenika.

Kako stvari stoje, odaziv zasad nije na tom tragu. To očito nije samo stvar “matematike” tipa što donosi puna plaća umjesto polovice, a što odnosi pravo na istodobnu isplatu 50 umjesto 100 posto mirovine. Načelno se računa se da se kombinacija rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine isplati ponajprije, npr. umirovljenicima koji imaju niske mirovine, a mogu raditi na dobro plaćenim poslovima gdje puna plaća daleko nadmašuje gubitak polovice mirovine.

Inače, jedna od varijabli u kalkulacijama je vezana i uz naknadne izračune mirovine. U varijanti rada na puno radno vrijeme uplaćuju se i puni doprinosi, a pravo na ponovni izračun mirovine stječe se već nakon godinu dana, dok se u opciji s pola radnog vremena pravo na povoljniji izračun mirovine stječe nakon dvije godine.

Bazen domaće radne snage

Prema svemu sudeći, čini se da se model rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu bolje uklapa u ukupne (financijske i nefinancijske) računice umirovljenika koji nakon umirovljenja još žele i/li mogu i raditi i ostvarivati dodatne prihode.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Od 40-ak tisuća koje uz mirovinu i rade, najviše ih radi u trgovini (prema posljednjim podacima više od 6400) te u prerađivačkoj industriji i skupini stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (u obje po nešto manje od pet tisuća). Usto, nešto više od četiri tisuće ih je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, a blizu četiri tisuće u građevinarstvu. Malo manje od 30 posto ukupnog broja osoba korisnika mirovina koji i rade odnosi se na Zagreb.

Inače, umirovljenička populacija smatra se potencijalnim dodatnim bazenom domaće radne snage za poslovni sektor, s tim da ekonomisti u tom pogledu ističu i potencijal prebacivanju dijela (viška) zaposlenih iz javnog sektoru u privatni. Procjene nadležnog ministarstva su da će za dvije godine biti oko 53 tisuće umirovljenika koji će iskoristiti mogućnost rada uz mirovine, kao i da bi nakon navršenih 65 godina među obrtnicima takvih moglo biti oko 6000.