Mladima treba pomoći u stjecanju neophodnih znanja s područja financija

Autor: Ivan Tominac , 24. studeni 2020. u 22:01
Kaja Pavlinić prve poslovne korake radi na polju projektnog menadžmenta

Marina Kolesarić i Kaja Pavlinić govore koliko su im znanja s područja financija, financijskog tržišta i rada mirovinskih i drugih fondova pomogla u prvim poslovnim koracima.

Anketno istraživanje s Hrvatskog katoličkog sveučilišta provedeno prošle godine na uzorku od 1.731 studenta pokazalo je poražavajuće navike, kada je riječ o želji svladavanja financijske pismenosti. Već se dugo vode izakulisne rasprave oko toga je li materiji o financijama mjesto u školama, a odgovor se još uvijek nije našao te su mladi nerijetko prepušteni sami sebi.

Zabrinjavajuće je što je nedavno istraživanje pokazalo da se više od 50 posto ispitanih studenata o temama vezanim uz financije informira rijetko ili gotovo nikada, a takav pasivan pristup mogao bi im stvoriti probleme onda kada izađu iz zone studentskog komfora i nađu se na pravom pravcatom tržištu rada.

Uči se od malih nogu

Prvo što je potrebno prilikom zapošljavanja je odabrati obvezni mirovinski fond, a ako to ne učinite samo mjesec dana nakon zapošljavanja, REGOS će vas automatski rasporediti. To nije loša opcija, no dobro je znati da to možete učiniti sami, a za takav čin bilo bi dobro poznavati elementarne pojmove iz financijske pismenosti.

1731 student/ica

sudjelovali su u anketi Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Na tržištu rada nedavno su se našle i Marina Kolesarić i Kaja Pavlinić, dvije mlade žene koje su u prethodnom razdoblju potpisale ono što se zove ugovor o radu, a iako su obje za mirovinske fondove automatski raspoređene od strane REGOS-a, ne čini se da su baš velike neznalice kada je riječ o financijskoj pismenosti. Marina se bavi marketingom, a Kaja projektnim menadžmentom, no neovisno o različitosti njihovih struka, ono u čemu se slažu je da su znanja o financijskoj pismenosti u ovim ubrzanim vremenima prijeka potreba. Ono što je Kaju Pavlinić stavilo u povlaštenu poziciju jest to što je i za studentskih dana bila aktivna u vođenju projekata i upravljanju velikim budžetima. Naglasak na financijskoj odgovornosti joj nije stran, a o važnosti odgovornog upravljanja financijama učila je još od svojih roditelja.

‘’Djeca već u osnovnoj školi počinju dobivati džeparac i to im je prva prilika da nauče kako pravilno raspolagati vlastitim novcem i planirati troškove, koliko god banalan primjer bio. Mislim da je u srednjoj školi to pogotovo važno, jer često vidim kako maturanti odlaze studirati na fakultet i zatim shvate kako uopće ne znaju raspolagati vlastitim budžetom’’, iznijela je Pavlinić svoja razmišljanja.

Marina Kolesarić je marketinška stručnjakinja, a svoje studentske dana provela je u kreativnim vodama. Znanja o financijama ovisila su njenom vlastitom angažmanu, a u svladavanju istih vodila se i metodom pokušaj-pogreška.

‘’Kao osoba koja nije išla u ekonomsku školu, niti studirala na sličnom fakultetu, moje snalaženje u bespućima financijske pismenosti ovisilo je isključivo o vlastitom angažmanu. Znanja sam stekla doslovno „u hodu“, iz prakse, metodama pokušaja i promašaja te u konzultiranju s bliskim ljudima. Svakako bih voljela proširiti svoje vidike i steći dodatno znanje kako bih suvereno svakodnevno baratala ovom tematikom’’, rekla je Kolesarić.

Iako se čini da se pojam mirovine tiče naših baka i djedova te roditelja, ona je dio stvarnosti, a u nekom trenutku postaje jedini izvor financiranja i sigurne egzistencije. Naše sugovornice smatraju kako je za mlade bitno fokusirati se i na štednju, a ne samo na ono što će im doći kao zakonsko pravo. ‘’Razmišljam i pritom se ne oslanjam samo na ono na što ću zakonski imati pravo, već planiram i na koji ću način rasporediti ušteđevinu kroz godine kako bih, kada dođe to vrijeme, imala dovoljno sredstava za ugodan i bezbrižan život. Mislim da svi moramo razmišljati o tome, a ne trošiti novac kao da sutra ne postoji. Ipak, ono što me brine je činjenica da mnogi nemaju dovoljna primanja niti da ne prežive jedan mjesec, pa je smiješno uopće očekivati da će oni, bez ičije pomoći, moći uštedjeti dovoljno za dostojanstvenu mirovinu. Također, fali nam edukacije i u tom pogledu’’, rekla je Pavlinić.

Aktivno razmišljanje

Štednja je često i prvi korak rješavanju stambenog pitanja, ali mnogi još uvijek kroz godine ne mogu toliko uštedjeti pa im je prvi sljedeći korak uzimanje kredita. Kaja trenutno živi na dvije adrese, onoj u Zagrebu i Varaždinu, a iako ima riješeno stambeno pitanje ističe kako postoji nesrazmjer između cijena nekretnina i nestabilnosti tržišta na kojem mladi u Hrvatskoj rade.

‘’Iako ne bih voljela imati kredit, sigurna sam da će mi u nekoj fazi života biti neizbježan. Ne smatram se stručnom za rasprave o kreditima, ali generalno razumijevanje funkcioniranja imam. Upravo bih ih zato voljela izbjeći koliko god je to moguće jer nikada ne znamo kakve nas životne situacije mogu snaći, a to je definitivno (uglavnom) dugoročno obvezivanje i ozbiljna „investicija’’, rekla je Marina Kolesarić.

Od prošle generacije u sklopu natjecateljskog programa projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj pokrenuta je i kategorija Financijaš, a svrha joj je, s glavnim partnerom AZ Mirovinskim fondovima, mlade potaknuti na aktivno razmišljanje o financijama.

‘’Uvođenjem nove kategorije „Financijaš“ prije dvije godine, u ovaj projekt željeli smo potaknuti studente da razmišljaju na koji način za teme s područja financija, financijskog tržišta i rada mirovinskih i drugih fondova zainteresirati vlastitu populaciju i kako im pomoći u stjecanju neophodnih znanja koja će im pomoći u daljnjem samostalnom životu’’, rekla je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću iz AZ Mirovinskih fondova Nataša Hrabar Kaštelan.

Komentirajte prvi

New Report

Close