Koji su mehanizmi u genima odgovorni za razvoj višestaničnih organizama poput ljudi? Hoće li kukci preživjeti klimatske promjene i kako to utječe na očuvanje bioraznolikosti? Dvoje znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) upravo su dobili prestižne potpore Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) kako bi pronašli odgovore na ova pitanja. Dr. sc. Damir Baranašić i dr. sc. Jelena Bujan s IRB-a su među deset vrhunskih istraživača u Europi kojima je dodijeljena ova potpora, zahvaljujući kojoj će na IRB-u uspostaviti nove istraživačke grupe, zaposliti mlade istraživače i nabaviti sofisticiranu opremu za istraživanje vrućih tema u bioinfomatici i ekologiji.

EMBO je krovna znanstvena organizacija u području molekularne biologije koja okuplja preko 2.100 vodećih znanstvenika iz Europe, ali i svijeta. Svake godine EMBO odabire mlade i perspektivne znanstvenika iz područja biologije i dodjeljuje im vrijedne financijske potpore kako bi im pomogao u osnivanju vlastitih laboratorija. Ove godine dvoje znanstvenike iz Hrvatske našlo se u ovom probranom društvu uz kolege iz Češke, Estonije, Grčke, Poljske i Portugala.
Jedan od ovogodišnjih dobitnika je i dr. sc. Damir Baranašić koji se nakon poslijedoktorata na Imperial College u Londonu, zaposlio u Laboratorij za računalnu biologiju i translacijsku medicinu pri Zavodu za elektroniku na IRB-u. Zahvaljujući potpori EMBO-a, dr. Baranašić će na IRB-u osnovati novi istraživački tim koji će proučavati kako su se jednostanični organizmi tijekom evolucije pretvorili u kompleksne, višestanične oblike života poput ljudi. Iako se dugo smatralo da je evolucijski napredak rezultat pojave novih gena, suvremena istraživanja pokazuju da su ključnu ulogu igrale promjene u načinu na koji se postojeći geni uključuju i isključuju.

Dr.sc. Damir Baranašić

Kako bi razumio ovu složenu biološku enigmu dr. Baranašić i njegov tim kombinirat će laboratorijske eksperimente s umjetnom inteligencijom kako bi identificirali “prekidače” u DNA koji su omogućili tu evolucijsku preobrazbu. Ovo istraživanje je važno jer, osim što će produbiti razumijevanje nastanka kompleksnog života, uključujući i evoluciju ljudskih stanica, bolje poznavanje regulacijskih mehanizama gena doprinosi istraživanjima u regenerativnoj medicini i biotehnologiji.
”Uz formiranje i širenje vlastite samostalne istraživačke grupe, EMBO mi otvara mogućnosti za suradnju s mladim znanstvenicima diljem Europe koji rade na sličnim temama. Takva suradnja potiče razmjenu znanja i doprinosi unapređenju istraživanja, ” ističe dr. Baranašić.

Druga hrvatska dobitnica s IRB-a, dr. sc. Jelena Bujan proučavat će otpornosti kukaca na ekstremne toplinske valove uzrokovane klimatskim promjenama. Ovi sićušni organizmi ključni su za ekosustave jer oprašuju biljke, recikliraju hranjive tvari i služe kao hrana za mnoge druge životinje. No, ekstremni toplinski valovi, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, mogli bi im ozbiljno ugroziti opstanak.
Dr. Bujan će u istraživanju koristi interdisciplinarni pristup koji povezuje ekologiju, klimatologiju i fiziologiju kako bi odgovorila na ključno pitanje: hoće li kukci preživjeti sve češće i intenzivnije toplinske ekstreme? Koristeći 3D termalno snimanje okoliša, njezin tim će analizirati kako mikrostaništa i ponašanje mrava, kao modelnih kukaca, pomažu u njihovom preživljavanju na visokim temperaturama. U suradnji s kolegicom dr. Cleom Denamiel će razviti visokorezolucijske klimatske modele koji predviđaju intenzitet i učestalost toplinskih valova na Mediteranskim otocima.
”Istraživanja ćemo proširiti na testiranje učinka kombinacije stresnih faktora, poput isušivanja, onečišćenja teškim metalima i izloženosti insekticidima, kako bi utvrdili kako više čimbenika zajedno utječe na otpornost kukaca. Ovi podaci pomoći će nam u procjeni mogućih promjena u ekosustavima i omogućiti izradu strategija za očuvanje bioraznolikosti,” objašnjava dr. Bujan.
“Dobiti ovakvo priznanje je nevjerojatno, a pogotovo mi je drago što je EMBO odabrao financirati jedno temeljno istraživanje poput ovoga,” kaže dr. Baranašić. ”To dokazuje da su temeljna znanstvena pitanja itekako vrijedna ulaganja.” Dr. Bujan dodaje: “Ovo nije samo osobni uspjeh, već i prilika za jačanje ekoloških i klimatskih istraživanja u Hrvatskoj te učvršćivanje međunarodnih suradnji. Također, posebno važan aspekt ovih potpora su mogućnosti razvoja karijera mladih istraživača u Hrvatskoj.’’

“Ponosan sam što je dvoje naših znanstvenika dobilo prestižnu potporu EMBO-a, što potvrđuje izvrsnost njihova rada i značaj IRB-a u europskoj znanstvenoj zajednici. Potpora će im omogućiti osnivanje novih grupa i suradnju na europskoj razini. U ostvarivanju svojih ambicioznih istraživačkih ciljeva imat će podršku IRB-a. Čestitam im na uspjehu i želim im puno uspjeha u daljnjem radu!” rekao je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.
Potpore EMBO-a pružaju ogromnu priliku istraživačima da se upuste u ambiciozne projekte. Svaki voditelj grupe prima 50.000 eura godišnje u razdoblju od tri do pet godina, a također se može prijaviti za dodatne potpore do 10.000 eura godišnje. Osim financijske podrške, EMBO nudi pristup mentorstvu, stručnim usavršavanjima i dodatnim financiranjima, umrežavanju s vrhunskim europskim znanstvenicima te pristup vodećim istraživačkim centrima poput Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL) u Heidelbergu u Njemačkoj.
U današnjem priopćenju EMBO navodi kako će svakog od ovogodišnjih 10 stipendista poduprijeti i njihove matične države, odnosno u Hrvatskoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Tijekom prve tri godine, 35.000 eura godišnje potpore osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje u zemlji sudionici, dok EMBC – međuvladina organizacija koja financira EMBO programe u 31 zemlji članici – osigurava preostalih 15.000 eura. Posljednje dvije godine financiranje osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje.