Obvezni mirovinski fondovi mogli bi uskoro iz portfeljnih investitora prerasti u strateške. Na tom su tragu promjene ulagačkih pravila za OMF-ove koje se spremaju, a predviđaju povećanje gornjeg limita vlasničkog udjela u dioničkim društvima. Dobro upućeni izvori tvrde da bi se sa sadašnjih 10 posto taj prag podigao na 20 posto kapitala nekog društva, no akteri tih razgovora napominju kako je inicijativa “još na prvoj trećini puta”.

U Hanfi koja je glavni logistički oslonac Vladi za područje tržišta kapitala na konkretna pitanja o tome kažu samo da “promjene pravila ulaganja treba promatrati unutar širih promjena regulatornog okvira”. Čelnici mirovinskih fondova ističu pak da je to neophodno želi li se postići da OMF-ovi više ulažu u domaće dionice jer su u nekim društvima već danas “blizu zida” odnosno nadomak 10-postotnog limita. S druge strane, 20-postotno vlasništvo zahtjevnije je u upravljačkom smislu i analitičkom angažmanu, dodaju. Ipak, u pogledu motiva i ciljeva tog omekšavanja ograničenja kao mogući neposredni povod nameću se planovi Vlade vezani uz privatizaciju Hrvatske poštanske banke. Kao jedna od izglednijih opcija i dalje se vrti kombinacija prodaje državnog udjela (51 posto) i dokapitalizacije HPB-a, i to s mirovinskim fondovima i Europskom bankom za obnovu i razvoj u glavnim ulogama, a uz dopušteno stjecanje do 10 posto dionica mirovinci ne bi mogli preuzeti (cijeli) državni paket. U kojoj bi mjeri takva promjena pravila igre mogla više novca fondova skrenuti prema domaćim dionicama, teško je reći. Činjenica je da su neki od fondova u slučaju sedam društava (od ukupno 35 u čijoj su strukturi prisutni) relativno blizu limitu. Primjerice, PBZ-CO, AZ i Erste Plavi imaju po 9% Podravke, Raiffeisen ima više od 9 posto Atlantic grupe, HUP-a Zagreb i Ericssona NT; AZ više od 8% Dalekovoda, Luke Ploče i povlaštenih Adrisa.

Činjenica je i da se udjel imovine OMF-ova u domaćim dionicama i u prva dva mjeseca ove godine smanjio. Prema podacima Hanfe, neto imovina 1,2 milijuna članova fondova premašila je 42,6 milijardi kuna. U odnosu na početak godine to je oko 1,5 milijardi kuna više, s tim da su za polovicu tog prirasta zaslužne redovne uplata doprinosa. Usporedo s rastom ukupne imovine, ona uložena u domaće dionice pala je za 80-ak milijuna, na 5,67 milijarde kuna, čime je njihov udjel pao sa 14 na 13,2 posto (kod inozemnih je smanjen sa 7 na 6,4%). Pad imovine u dionicama domaćih tvrtki u prvom redu je posljedica pada tržišne cijene HT-a i Ine, koje čine više od polovice tog dijela portfelja, a ne prodaja dionica i burzovne neaktivnosti OMF-ova. Dionicama HT-a cijena je na kraju veljače bila niža 7,5 posto nego na kraju 2011., a Inina je izgubila 4 posto, pa je negativan doprinos tog dvojca na imovinu bio oko 170 milijuna kuna. Sva 4 fonda su uz HT, Inu i Podravku, prisutna i u Adrisu, Atlanticu, Končaru, Ericssonu i Viru. Tri od četiri su u Dalekovodu, Ingri, Luci Ploče, Atlantskoj plovidbi, Petrokemiji, Čakovečkim mlinovima i Rivijeri Poreč. Po dva OMF-a su u Croatia osiguranju, IGH-u, Janafu, Istraturistu, Plavoj laguni, Varteksu Ledu, Zvijezdi, Uljanik plovidbi te Magmi. AZ fond je pak ‘usamljen’ u PBZ-u, Tankerskoj plovidbi, Optima telekomu i ACI-ju, PBZ-CO fond jedini je prisutan u Zabi, Belju, Konzumu i Jadroplovu, dok je Raiffeisen jedini u AD Plastiku i HUP-u Zagreb.