Nema problema, voljni smo još više uložiti u gospodarstvo, zanimaju nas i privatizacije tvrtki poput Hrvatske elektroprivrede, ali ne možemo tuđim novcem spašavati loše kompanije – sukus je razmišljanja društava za upravljanje mirovinskim fondovima na poruku financijskog regulatora da od njih očekuje proaktivniju ulogu u oporavku ekonomije. Poruku mirovincima uputio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman na prošlotjednoj opatijskoj konferenciji Hrvatsko tržište novca dodavši da već postoje naznake gospodarskih projekata u koje će se ulagati. “To je važno jer će dostupnost različitih domaćih izvora financiranja biti ključna da se potaknu nove investicije i sanira oporavak poduzeća”, naglasio je Žigman.

Za predstavnike mirovinskih fondova Žigmanov je stav logičan. Kako je za Poslovni dnevnik izjavila Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), mirovinski fondovi su i do sada značajno sudjelovali u podupiranju hrvatskog gospodarstva, a  pogotovo su danas svjesni ozbiljnosti situacije i odgovornosti koju imaju prema svojim članovima i svim hrvatskim građanima. “Vjerujemo da i ubuduće možemo biti značajan čimbenik u razvoju hrvatskog gospodarstva te podrška u prevladavanju teškoća s kojima se susrećemo kao društvo u cjelini. Otvoreni smo i konstruktivni za sve opcije koje mogu pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva, naravno posebno imajući u vidu interese naših članova i sigurnost njihove imovine”, istaknula je Bojčeta Markoja. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima ističe da su prepoznali model ulaganja u mala i srednja poduzeća kroz tzv. projekt CROGIP koji je uspostavio Europski investicijski fond, a čiji je partner u Hrvatskoj HBOR. “Sudjelovanjem mirovinskih fondova kao privatnih ulagatelja doprinijet ćemo stvaranju investicijskog potencijala od oko 250 milijuna eura namijenjenih osiguranju pretežno vlasničkog kapitala za podršku oporavku i razvoju malih i srednjih poduzeća”, naglašava Grbavac. Čelnica UMFO-a je dodala da mirovinski fondovi ulažu u hrvatske tvrtke kroz procese dokapitalizacije, ulaganja u dionice i druge klase imovine.

Jedna od prvih aktivnosti početkom krize bila je  je osnivanje Fonda za stabilnost kojem je cilj pružanje dodatne likvidnosti na obvezničkom tržištu Republike Hrvatske. Naša prvenstvena zadaća je odgovorno upravljanje sredstvima naših članova, ali i odgovornost prema široj zajednici te podrška hrvatskom gospodarstvu“, pojasnila je Bojčeta Markoja. Podaci o promjenama udjela u značajnim kompanijama uvrštenima na Zagrebačkoj burzi pokazuju da su se mirovinski fondovi već tijekom veljače i ožujka, tijekom velikog potonuća CROBEX-a zbog izbijanja pandemije koronavirusa, našli na kupovnoj strani i time pružili podršku tržištu. Time su zauzeli dijametralno drukčiju ulogu nego tijekom prethodne krize 2008. kada su bili vodeći prodavatelji. Primjerice, AZ fond je udjel u Hrvatskom telekomu povećao s predpandemijskih 2,98 posto na sadašnjih 3,16 posto, dok je udjel PBZ/CO fonda narastao sa 1,73 na 1,83 posto. AZ je udjel u Podravci povećao sa 12,68 posto na 13,10 posto, a u turističkoj perjanici Valamar Rivijeri gotovo učetverostručio.

Spašavanje tuđim novcem

Naime, krajem prošle godine AZ je držao malo manje od 870.000 dionica Valamara, a sada ih je vlasnik njih 2,85 milijuna čime je šesti najveći dioničar sa 2,26 posto udjela. PBZ/CO je udjel u Ericsson Nikoli Tesli povećao sa 1,59 posto na 2,41 posto. U neslužbenom razgovoru predstavnici mirovinskih društava ističu kako su već aktivno uključeni u saniranje gospodarstva, niz su kompanija izvukli iz višegodišnjih dubioza i postavili na zdrave temelje. “No, mi ne možemo spašavati loše kompanije tuđim novcem. Tražimo zdrave priče, koje će nakon naše dokapitalizacije započeti s razvojem i novim zapošljavanjem”, istaknuo je naš sugorovornik koji je želio ostati anoniman.

U tom kontekstu podsjećaju na dva ključna primjera, Podravku i hvarskog hotelijera Helios Faros. Podravka je 2010., kada su se mirovinski fondovi aktivno uključili u nadzor njezina poslovanja, od prodaje uprihodila 3,5 milijarde kuna, a neto dobit je iznosila skromnih 10,9 milijuna kuna. Lani je Podravka zabilježila prodaju od 4,5 milijardi kuna, a neto dobit je dosegla 145,2 milijuna kuna. Recentiji je primjer Helios Farosa u čiju je obnovu smještajnih kapaciteta PBZ/CO uložio zajedno s Valamar Rivijerom 692 milijuna kuna čime su okrenuli novu stranicu za tu kompaniju koja je godinama tavorila u stečaju. Mirovinske fondove zanimaju i privatizacije, poput HEP-a ili HAC-a. Damir Grbavac smatra da mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte nije u dovoljnoj mjeri prepoznata, a time se mogu, ne samo rješavati problemi infrastrukture u širem smislu, nego i poboljšati dinamika gospodarske aktivnosti, što je najbolji način podrške realnoj ekonomiji. Mirovinci bi pozdravili i nova izdanja na Zagrebačkoj burzi.

Žele nova izdanja

Nova izdanja priželjkuje i Ante Žigman, kazavši u Opatiji da je vrijeme da se kompanije pripreme za prikupljanje novog kapitala na tržištu jer se za nova izdanja očekuje dobar odaziv investitora. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže kako svakako može pozdraviti Žigmanove riječi jer činjenica jest da novca na tržištu ima, no i dalje izostaju izdanja. “Kompanije su do sada od države ili banaka uglavnom prikupljale sredstva za financiranje plaća ili tekuće likvidnosti, a kako ova situacija bude trajnija, tako će i njihove potrebe biti više usmjerene prikupljanju trajnijih sredstava, odnosno kapitala. Profesionalni investitori posve sigurno vide ovakve krize kao prilike i vjerujemo da bi se uključili u dokapitalizacije. Za sada ne možemo komentirati konkretan interes izdavatelja, ali kako kriza uzrokovana COVID-om ustraje i produljuje se, razgovora o dokapitalizacijama sve je više”, otkriva Gažić. Hanfa je i manjim kompanijama još jače otvorila vrata tržišta kapitala ukidanjem obveze objave prospekta za prikupljanje do 8 milijuna eura putem burzovne platforme Progress. Ivana Gažić ističe da interesa za Progress ima, a da će ukidanje obveze objave prospekta te odobrenje mirovinskim fondovima da ulažu u kompanije na ovoj platformi sigurno olakšati pristup kapitalu malim i srednjim poduzećima. “Međutim, pristup tržištu kapitala je proces, kako u smislu odluke koju poduzeće mora donijeti, tako i u uspostavljanju svih struktura i procesa koje tržište zahtijeva. Kontinuirano radimo na olakšavanju pristupa Progress tržištu i vjerujemo da ćemo uskoro imati više izdavatelja na toj platformi. COVID kriza sigurno će u određenoj mjeri ubrzati odluku poduzeća da se okrenu tržištu kapitala u potrazi za financiranjem”, smatra Gažić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost