Protekli vikend donio je neke pomirljive tonove na relaciji Mađarska-Hrvatska u kontekstu transporta nafte. Premijer Andrej Plenković komentirao je zahtjev MOL-a Janafu da dopusti transport ruske nafte nakon što je u ruskim napadima oštećen naftovod Družba, kojim je nafta kopnenim putem stizala do Mađarske i Slovačke.

Situacija oko sankcija

“Mi smo dobili od MOL-a, odnosno Janaf, čini mi se sedam-osam tankera, koji su neruska nafta – to sve skupa ide normalno. Mislim da je najavljen jedan tanker s ruskom naftom i stoga u ovome trenutku naše službe, nadležna ministarstva i svi koji se bave sankcijskim režimima razgovaraju i sa službama Europske komisije i s američkom administracijom. Postoje dva režima sankcija – jedan je europski, a drugi američki – kako bismo vidjeli da ona nafta koju bi eventualno MOL najavio, ne spada pod ograničenja tim sankcijskim režimima”, rekao je Plenković.

“Nakon toga ćemo donositi odluke. U ovome trenutku procjenjujemo situaciju”, dodao je premijer. S druge strane, predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić potvrdio je da postoje određene neslužbene najave dolaska ruske nafte u Omišalj, no naglasio je da tvrtka nije zaprimila nikakvu službenu dokumentaciju koja bi potvrdila takve isporuke.

“Neslužbene najave postoje, ali službene ne, i stoga o tome ne možemo konkretno govoriti”, rekao je. I ministar gospodarstva Ante Šušnjar u jednoj od svojih recentnih izjava nije sasvim odbacio mogućnost da i ruska nafta ipak stigne do Omišlja.

“Mi smo suverena država i mi ne moramo postupati na ničije pritiske, ali ćemo poštovati međunarodno pravo. U međunarodnom pravu se nigdje ne govori da mi moramo nešto postupiti po pitanju dostave ruske nafte. Imamo partnerske odnose, postoje sankcijski režimi i SAD-a i Europske komisije. Dosljedno ćemo provoditi naše partnerske politike i nećemo pristati na nikakve ucjene i pritiske od strane bilo koga”, poručio je Šušnjar.

Neslužbeno, čini se da su obje strane shvatile da svakodnevni rat priopćenjima na relaciji MOL-Janaf ne vodi nigdje. Osim toga, valja uzeti u obzir i blisku budućnost koja donosi i vjerojatno preuzimanje Naftne industrije Srbije od strane MOL-a i ADNOC-a. Upravo je participiranje ADNOC-a u tom poslu vrlo dobra vijest za Janaf. Razlog je jednostavan. Uvjet ADNOC-a za sudjelovanje u toj kombinaciji je jasan – kupovina njihove nafte za potrebe NIS-a u regiji. I ta će nafta u nekom željenom scenariju dolaziti preko Omišlja pa se otvaraju perspektive dodatnih prihoda za Janaf. Također, ne treba zanemariti niti činjenicu da je ADNOC suvlasnik austrijskog OMV-a, pa bi se i tu moglo tražiti neke nove kanale suradnje na širem regionalnom energetskom tržištu.

Što se MOL-a tiče, jasno je da su trenutačno jedan od važnijih faktora i predstojeći parlamentarni izbori u Mađarskoj. Iako to nitko službeno ne želi reći, biznisu ne odgovaraju tenzije koje, budimo otvoreni, ipak većinom izaziva Budimpešta. Ovog puta i u svrhu antagoniziranja u kontekstu predizborne kampanje u kojoj aktualni premijer Viktor Orban trenutačno ne stoji dobro.

Arbitraža na strani MOL-a

Doduše, mnogi će podsjetiti i na ishod arbitraže kojeg je MOL dobio protiv Republike Hrvatske. Američki savezni sud u Washingtonu odbio je prije godinu dana zahtjev Hrvatske da odbaci nalog MOL-a za provođenje odluke arbitraže iz 2022.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Repovi su to druge arbitraže između Hrvatske i MOL-a. Prvu je Hrvatska, koja je i pokrenula taj spor, izgubila u Ženevi pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) krajem 2016., a drugu, u Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), pokrenuo je MOL tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju.

Tražio je odštetu od oko 926 milijuna dolara, no na kraju je 2022. presuđeno da Hrvatska mora platiti MOL-u odštetu uvećanu za troškove i kamate. Neki izračuni govore da će Hrvatska po ovoj osnovi MOL-u trebati isplatiti iznos od čak 280 milijuna dolara.