Novim Zakonom o radu (ZOR) sačuvat će se prava radnika koji se zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje, prema kojima poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim radnicima, a smanjenje prava bit će moguće samo ako to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.

Hrvatska je u sadašnji ZOR u potpunosti prenijela pravnu stečevinu EU o načelu obveze jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima kada je riječ o plaći i drugim uvjetima rada, što će ostati propisano i novim ZOR-om, ali će te prava biti jasnije propisana, izjavio je Hini glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić.

Također, novim ZOR-om poslodavcima je zabranjeno da na mjesto otpuštenog radnika zaposle agencijskog radnika.

Ustupljenim radnicima jednaka prava na plaću i druga materijalna prava

Novi ZOR će, sukladno Direktivi EU-a, otvoriti mogućnost odstupanja od načela jednakog postupanja samo u slučaju da to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.

U pojedinim državama članicama EU već se ranije otvorilo pitanje imaju li, temeljem načela jednakog postupanja, ustupljeni radnici jednako pravo ne samo na plaću, već i druga materijalna prava kao i radnici kod korisnika.

Sud pravde EU-a, ističe Vidić, još nije zauzeo stajalište kako treba tumačiti pojam plaće, već se to tumačenje prepušta nacionalom zakonodavstvu.

To podrazumijeva da bi slijedom definicije plaće koja postoji u svakom od nacionalnih zakonodavstava, trebalo utvrđivati koja se materijalna prava trebaju na jednaki način isplaćivati ustupljenim radnicima, ističe Vidić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Zagrebački Županijski sud nedavno je, na tužbu nekih radnika koji su privremeno radili u HT-u, presudio da agencije za privremeno zapošljavanje moraju radnicima koje su ustupili tvrtkama uz istu plaću za isto radno mjesto isplaćivati i sva materijalna prava koja po kolektivnom ugovoru ili drugim propisima imaju ostali radnici u tim tvrtkama, primjerice božićnicu i regres.

Rad preko agencije i outsourcing dva različita instituta

Komentirajući ocjenu da je ta presuda dala "vjetar u leđa" sindikatima koji se protive outsorcingu u javnim i državnim službama, Vidić naglašava kako su rad preko agencija za privremeno zapošljavanja i outsourcing dva potpuno različita instituta koja za sobom povlače i različite uvjete rada.

Kada je riječ o agencijskom radu, radnik se ustupa korisniku i radi po njegovim uputama i s njegovim sredstvima rada. Stoga je logično da se na ustupljenog radnika treba primijeniti načelo jednakog postupanja u odnosu na radnika koji radi kod korisnika, jer su i jedan i drugi u istom položaju.

Outsourcing pak, ističe Vidić, nije predmet ZOR-a niti se na njega odnosi presuda Županijskog suda. U tom slučaju korisnik s drugom tvrtkom ugovara obavljanje određenih usluga (npr. čišćenje prostorija), a radnici zaposleni u toj tvrtki koriste njezina sredstva i rade po uputama i pod nadzorom te tvrtke.

Direktiva o agencijskom radu u tom slučaju se ne primjenjuje na uvjete rada tih radnika, što znači da ne postoji obveza poštivanja načela jednakog postupanja. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nije neposredno zaduženo za provođenje outsourcinga u javnom sektoru, napominje Vidić.

U EU privremeni radnici 2,5 posto radne populacije

U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz 2003. po prvi put otvorena mogućnost osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje, a do tada jedino Grčka i Turska nisu poznavale takav način angažiranja radnika koji je uvelike prihvaćen u razvijenim zemljama.

Procjenjuje se da su u zemljama EU-a u 2010., kada je Europska direktiva implementirana i u hrvatsko zakonodavstvo, privremeni radnici zaposleni preko agencija činili 2,5 posto radne populacije.

Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i potražnje pa poslodavci počinju tražiti radnike koji će im za manju cijenu donijeti isti ili veći profit. S druge strane, fleksibilno tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje plaćenom radu.

U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a njihovi predstavnici redom ističu kako je najbitnije da se klijentima što prije pronađu radnici koje traže, da se što više ljudi zapošljava i da sve bude legalno i po zakonu.

Hrvatske agencije dobro posluju

Od ove godine agencije su dužne dostavljati i podatke o zaposlenim radnicima i njihovim plaćama. Po podacima Poslovne Hrvatske, najveće baze poslovnih podataka, velika većina agencija dobro posluje.

Podaci o nekima od najvećih agencija pokazuju da su u 2012. prihodi u Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63 milijuna kuna.

Na svojim web stranicama agencije poručuju da traže ozbiljne i odgovorne osobe bez obzira na struku, zainteresirane za rad na određeno vrijeme s mogućnošću trajnog zapošljavanja. Radno iskustvo je prednost, ali nije uvjet, a zainteresirana se upozorava i na mogućnost rada u smjenama.

Sve agencije ističu da stalno brinu o ustupljenim zaposlenicima, odnosno o ispunjavanju svih njihovih prava i obveza propisanih zakonom.