Borba protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja ključni je globalni izazov 21. stoljeća i primarni cilj u gotovo svim javnim politikama zaštite okoliša. Globalno zagrijavanje dovelo je do ekstremnih vremenskih nepogoda (poplava, suša, toplinskih valova, šumskih požara, nestašica pitke vode i hrane, nestajanja ledenjaka i porasta razine mora, izumiranja biljnog i životinjskog svijeta, bolest, posljedičnih migracija ljudi), a taj će se trend nastaviti i u budućnosti. Klimatske promjene nisu više samo ekološki problem već predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustaljenom načinu života, dostupnosti hrane i vode i održivosti gospodarskog razvoja, a sve su više i sigurnosno pitanje. U povodu obilježavanja 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Države Izrael, Večernji list i Veleposlanstvo Države Izrael organizirali su u utorak u hotelu Esplanade u Zagrebu međunarodnu konferenciju ‘’Hrvatska kakvu trebamo – Zelenim razvojem protiv klimatske krize’’ s idejom ukazivanja na činjenicu da klimatske promjene nisu briga za budućnost već prijeteća sadašnjost.

Konferencija je dio Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja, dosad najveće ekološke akcije u Hrvatskoj pokrenute s ciljem podizanja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja okoliša. “Drago mi je da vas mogu pozdraviti kao predsjednik koji je ambiciozno krenuo sa zelenom politikom i transformacijom, no dogodilo se toliko toga i karte se stalno preslaguju”, kazao je predsjednik RH Zoran Milanović te dodao: “Hrvatska živi od turizma, ljepote i čistoće, dobrim dijelom od gostiju iz zapadne Europe. Zelena transformacija mora postati načinom života, dio svijesti. Još prije 20 godina sam prvi puta to vidio u Belgiji, a potom sam godinu kasnije na Krku vidio da ljudi također odvajaju otpad. Ovo nije ideologija, to su praktična rješenja za probleme koje smo stvorili sami. Zapadni svijet je danas znatno čišći nego u doba mog dječaštva. I prije napada Rusije na Ukrajinu Europska komisija se počela okretati u pogledu klasifikacije plina, nuklearne energije… U Njemačkoj i Austriji je to izazvalo popriličnu nervozu jer tamo je to ideologija. Također, ne treba se zanositi time da ćemo svi sutra imati električne aute. S druge strane niti SAD, najveći zagađivač nakon Kine, nije prihvatio tu ideologiju. Moramo shvatiti da to ne ide na silu.

Popraviti nanesenu štetu

Milanović je naglasio da plin neće nestati preko noći.

“Hrvatska ima neke izvore, moramo se oslanjati na uvoz, imamo LNG terminal. Na sigurnom smo, no Njemačka nije. Ona je svoju energetsku politiku bazirala na bliskim odnosima s Rusijom 20 godina. To se ne može tek tako promijeniti i zato su nemoguće ove velike izjave poput ‘odričemo se ruskih energenata’. Onaj tko stvara iluziju da je to moguće je politički iluzionist, vrlo opasna sorta ljudi. To ne ide preko noći”, zaključio je Milanović.

Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael istaknuo je kako mu je čast biti na ovoj važnoj konferenciji o klimatskoj krizi.

“Više nema sumnje kako se nalazimo u alarmantnoj klimatskoj situaciji. Znakovi su jasni, a niti jedna zemlja nije imuna na te probleme. Prošli smo točku u kojoj se pitamo je li se to zaista događa i koga kriviti za to. Moramo odgovoriti na pitanje želimo li nastaviti živjeti kao dosad ili ćemo se okrenuti novom normalnom u kojem ćemo koristiti tehnologiju 21. stoljeća kako bismo popravili štetu koju smo nanijeli majci Zemlji. Klimatski sat otkucava i prijeti čovječanstvu”, naglasio je Mor te se osvrnuo na izraelske klimatske tehnološke inovacije:

“Riječ je o održivom ekosustavu koji kombinira snažne kompanije te nove perspektivne startupove s rastućim privatnim investicijama i snažnim državnim poticajima. Ova klimatska kriza zahtijeva praktična rješenja. Stoga je ova konferencija važan korak u suradnji Izraela i Hrvatske u rješavanju klimatske problematike”, ocijenio je Mor.

“Naš cilj je bio otvarati probleme. Nema li boljeg primjera od izraelskog kad pričamo o održivom razvoju. Hrvatska ima predivnu prirodu, međutim nije baš za pohvalu kako se odnosimo prema njoj. Proteklog vikenda smo imali ekološku akciju Rezolucija Zemlja u kojoj je sudjelovalo 5000 volontera na više od 30 lokacija u Hrvatskoj. Odbačeni otpad govori nam kako nismo dovoljno dobro obavili zadatak. Čut ćemo zanimljiva izlaganja iz Izraela te promišljanja i panele o održivom razvoju. Stoga posebno hvala Ilanu Moru, veleposlaniku Države Izrael, koji je odmah pružio ruku za sudjelovanje u projektu Rezolucija Zemlja. Hvala svima koji su se odazvali, a nadam se da će svi čuti ove naše ideje i promišljanja te da ćemo promišljati bolju i uspješniju Hrvatsku”, kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Cilj je konferencije okupiti razne stručnjake iz Izraela i Hrvatske – znanstvenike, tehnološke stručnjake, kreatore javnih politika, ekološke aktiviste i gospodarstvenike – kako bi se kroz konstruktivnu raspravu i stručna predavanja podigla svijest široke hrvatske javnosti o opasnostima klimatske krize i potrebi da se ona prevlada. S tom namjerom predstavljena su rješenja iz Izraela i Hrvatske kao temelj buduće suradnje naših država. Izrael, koji se gotovo 74 godine suočava s ekstremnim klimatskim uvjetima, razvio je široki raspon tehnologija, mogućnosti i iskustava koja uvelike mogu pomoći svijetu u smanjenju gubitka bioraznolikosti i njezinu obnavljanju. Izraelske klimatske inovacije mogu pomoći svijetu u razvoju sposobnosti potrebnih kako bi se prilagodio klimatskoj krizi i razvio potreban stupanj otpornosti – u poljoprivredi, upravljanju vodama, pošumljavanju, obnovljivim izvorima energije, sigurnosti hrane, digitalnim rješenjima u zdravstvu i drugima. U svijetu koji nama naočigled evoluira, glavni je naglasak na razvoju primjenjivih tehnologija, znanstvenog istraživanja i očuvanja tehnoloških prednosti zemalja.

Promjene su teške i izazovne

U tom pogledu Izrael je i više nego spreman surađivati s Hrvatskom i podijeliti svoja iskustva te učiti iz iskustava Hrvatske i mnogih drugih zemalja. Promjene su teške, izazovne i potrebni su nam primjeri dobre prakse, razmjena znanja i tehnologija koja će nam pomoći u postizanju cilja gospodarstva s nultom stopom neto emisija do 2050. i općenito smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Nakon tematskih predavanja o kojima možete čitati u tekstu desno, održani su i paneli. Prvi naslovljen kao Budućnost turizma (ugroženost priobalnih područja, urbano planiranje, očuvanje mora, ekološka poljoprivreda i proizvodnja hrane), okupio je sljedeće goste: Nikolina Brnjac (Ministarstvo turizma), Alenka Košiša Čičin-Šain (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), Mirko Ervačić (Osatina grupa), Tomislav Popović (Adris) i Zvjezdana Blažić (Geja savjetovanje), a moderirala je novinarka Večernjeg lista Radmila Kovačević. Na drugom panelu, o klimatskim promjenama i kako utječu na političku scenu i drštveni život, zeleni aktivizam i stranke, ekološka kriza okidač društvenih promjena, obrazovanje, raspravljali su Tomislav Tomašević (gradonačelnik Zagreba), Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu),
Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar), Mišel Jakšić (gradonačelnik Koprivnice), uz moderiranje Stele Lechpammer, novinarke Večernjaka.