Mijenja se Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Riječ je o zakonu kojim se putem poreznih olakšica, kojima se umanjuje osnovica poreza na dobit, odnosno na dohodak, potiče ulaganje privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Međutim, sustav poticanja aktivnosti koji se prakticira od 2019. i koji je ključan u jačanju konkurentnosti gospodarstva, pokazao se neučinkovit. Privatna poduzeća u Hrvatskoj i dalje premalo ulažu u istraživanje i razvoj. Usto, olakšice su se slabo koristile pa je njihov doprinos u povećanju ulaganja u R&D aktivnosti bio iznimno skroman.

Reforma olakšica

Nadležno Ministarstvo gospodarstva odlučilo je, stoga, izmijeniti Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, a promjene su ovih dana stavljene u javno savjetovanje. Javna rasprava trajat će kratko – do 25. rujna. Dakle, tek dva tjedna, nakon čega će predložene promjene biti donesene po hitnom postupku. Predlagatelju se žuri jer se ova potpora mora uskladiti s Uredbom Europske komisije koja uređuje pitanja državnih potpora. U suprotnom bi, kažu, mogla biti ugrožena pravna sigurnost korisnika potpora i efikasnost cjelokupnog sustava.

Prema prijedlogu koji je stavljen u javnu raspravu mijenja se više stvari. Predlaže se povećanje intenziteta potpora za industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj. Također, povećavaju se maksimalni pragovi potpore za temeljno istraživanje, pretežno industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj te za studiju izvedivosti u pripremi istraživačkih projekata. Mijenja se i način obračuna obroka potpore… Do izmjena dolazi nakon što je u okviru NPOO-a napravljena analiza poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. Da će se ići u izmjene, doduše, najavljeno je još početkom 2022. godine, kada je postalo jasno da zakon ne daje očekivane rezultate jer je porezne poticaje koristilo jako malo poduzeća. U četiri godine (od 2019. do 2022.), kažu podaci Ministarstva gospodarstva, pristiglo je tek 138 prijava za potpore za istraživačko-razvojne projekte, a odobreno ih je 97. Ukupno je odobreno korištenje potpore u iznosu od 11,4 milijuna eura. Istovremeno, vrijednost 97 projekata koji su dobili status korisnika potpora penje se na 118,3 milijuna eura. Također, podaci Ministarstva financija ukazuju na pad dodijeljenih potpora. U konačnici, njihov udio u BDP-u izuzetno je nizak te je s 0,34 posto BDP-a u 2020. smanjen na tek 0,05 posto u 2022.

Brojne primjedbe

Poslovni sektor više je puta upozoravao na negativne strane sustava poreznog poticanja, od kompleksne i zahtjevne procedure knjigovodstvenog vođenja i dokazivanja aktivnosti istraživanja i razvoja do preniskih intenziteta olakšica. Na predložene izmjene zasad još nemaju komentar jer ih tek trebaju proučiti.

Ulaganja u istraživanja i razvoj, posebno privatnog sektora, ključna su za podizanje konkurentnosti gospodarstva.

“Istraživanje, razvoj i inovacije smatraju se osnovnom polugom društveno-ekonomskog razvoja nacionalnih ekonomija”, stoji u dokumentu koji je stavljen u javnu raspravu. Cilj predloženih izmjena stoga je povećati ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kao i broj poduzetnik koji provode ove aktivnosti. Pred državom je ogroman posao. Sva statistika pokazuje da po tom pitanju ozbiljno zaostajemo. Ukupna ulaganja u R&D u 2022. u Hrvatskoj iznosila su 1,43% BDP-a, odnosno 960 milijuna eura. Prosjek EU-a je 2,24% BDP-a. Usto, privatni sektor ulaže gotovo duplo manje od prosjeka EU-a (0,78% BDP-a prema 1,48% BDP-a). A cilj nam je ta ulaganja podići na 3% BDP-a.

Problem Hrvatske nije samo slab sustav poticanja, što kroz porezne olakšice tako i izravnim potporama, već i nepostojanje inovacijskog ekosustava.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost