Bez detalja i navođenja konkretnih projekata prezentirao je jučer prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić svoj veliki plan pokretanja investicijskog ciklusa. Ono što je sigurno, želi nas uvjeriti da će već u ovoj godini Vlada postići dramatičan rast investicija, za 7,4%. Drugim riječima, tvrdi da neće doći do pada investicija od 2%, što je prognoza Ekonomskog instituta Zagreb, nego će kumulativno rast biti 9,4 posto.

Čačićev plan predviđa da država pokrene 2,43 milijardi eura ulaganja, od čega su već pripremljeni projekti u javnim tvrtkama i ministarstvima od 1,23 milijarde eura. Zahvaljujući pak pritisku Vlade, većina ih je, osim Hrvatskih cesta, povećala apetite i najavila dodatna ulaganja. Uz uvjet osiguranja izvora financiranja, taj će dodatak biti težak još 600 mil. eura, što je onda ukupno 1,83 milijarde eura ulaganja javnih poduzeća i ministarstava u 2012.godini. No, niti tim iznosom Čačić nije bio zadovoljan jer, rekao je, ta razina ulaganja nije dovoljna da se ostvare zacrtani makroekonomski ciljevi, pa se zauzeo i za pokretanje projekata financiranih privatnim kapitalom u iznosu od 600 milijuna eura. Riječ je o projektima JPP-a za gradnju i obnovu školskih, kulturnih, vojnih, te zatvorskih objekata, ali i energetske učinkovitosti i održavanja lokalnih cesta. Sve to, smatra Čačić, motivirat će i privatne tvrtke da ulažu, a on procjenjuje da će to biti još oko 400 mil. eura. Kako je zaključio, citirajući Herberta Marcusea: “Budimo realni, tražimo nemoguće”.Čačiću je bitno da se sve to ne naziva nastavkom “kataloga investicija” kojeg je pokrenula bivša Vlada jer, tvrdi, to je bila “teška magla”. “Projekata nema, ništa nismo naslijedili jer samo 5% posto projekata je pripremljeno za realizaciju”, tvrdi. Objavio je i kako je od prethodnika dobivena katastrofalna politika eksplozije javnog duga (dug opće države s jamstvima i dugom HBOR-a) koji je u tri godine sa 42 % skočio na 63% BDP-a, a da pritom nije bilo investicija. “Sve što je u našim rukama sada treba pokrenuti. To neće biti lako u uvjetima kada imate zahrđalu, apatičnu i defenzivnu državu, a tvrtke propadaju”, poručio je, ali ostao optimističan. U roku 90 dana, najkasnije do 1. lipnja, moraju se objaviti stotine javnih natječaja za investicijske projekte, stotine tvrtki i desetine tisuća ljudi moraju dobiti mogućnost da se uključe u njih, poručeno je iz Vlade s jučerašnjeg usvajanja plana pokretanja investicijskih projekata u ovoj godini. Energetika i promet ključni su pritom za novi ulagački ciklus, a najveća su očekivanja usmjerena prema HEP-u, čiji ranije spominjani veliki projekti još nisu u fazi spremnosti za brzu realizaciju, ali od njih u Vladi ne odustaju, a to su TE Plomin i Ernestinovo, za koje se na pokretanje treba čekati od 6 do 18 mjeseci, te HE Ombla, koja je najbliže realizaciji. No, HEP vrlo brzo može pokrenuti stotine malih projekata od trafostanica i dalekovoda, zamjene drvenih za betonske stupove do rekonstrukcije i sanacije postojećih postrojenja, a ukupan potencijal ulaganja u ovoj godini mu je 430 milijuna eura, što je gotovo razina godišnjeg uvoza energije u Hrvatsku, koja je jedan od najvećih uvoznika struje u svijetu.

HŽ najslabija karika
HAC će, pak, intenzivirati projekte na autocesti do Siska i do Ploča, a intenzivira se i gradnja koridora 5c u Slavoniji. Kod Hrvatskih cesta primjetan je manjak novih projekata, no Čačić ističe kao velik potencijal saniranje mreže lokalnih cesta, koje su godinama zapostavljene. Kroz 60 dana najavljeno je i predstavljanje multi-projekta izlaska Zagreba na Savu, koji bi bio i ekološki, energetski i ubranistički projekt. Od onih većih projekata za koje se najavilo i “prve lopate” u drugom dijelu godine jest upravo odobrena koncesija na 30 godina za gradnju Zračne luke Zagreb francuskom konzorciju ZAIC. Gradnja novog terminala investicija je teška 190 milijuna eura u prvoj fazi, a trebao bi biti gotov do konca 2015. godine. Najslabija karika među javnim tvrtkama, po ocjenama same Vlade jest HŽ, koji nema “unutarnju snagu” za ulaganja.

Ulaganja u štedljive zgrade
Projekti JPP-a spremni su u školstvu, njih 338 za jednosmjenski rad škola vrijedni nešto više od 6 milijardi kuna, te za jačanje energetske učinkovitosti, za koje su spremni projekti vrijedni ukupno 240 milijuna eura, a usmjereni su posebno na povećanje uštede energije u zgradarstvu.

Dužnosnici HDZ-a

‘Mi smo pokrenuli investicije teške 20 milijardi kuna’
Domagoj Milošević, potpredsjednik za investicije u bivšoj vladi, odbacio je u četvrtak prozivke prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića da mu HDZ nije pripremio ni pet posto potrebnih projekata, te poručio novoj vladi da umjesto priča i izvlačenja pokaže što zna i umije. Slično je učinila i šefica HDZ-a Jadranka Kosor te bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač. ‘Takve tvrdnje najbolje pobijaju brojke koje je Čačić stavio u svoje tablice. U njima stoji da je u 2011. godini u javnom sektoru realizirano 1,23 milijarda eura investicija’, kaže Popijač. Bivša premijerka, pak, ustvrdila je kako je lani realizirala, odnosno potaknula i dovela do visoke razine ostvarenja, otprilike 20 milijardi kuna vrijednih investicijskih projekata. Svoju tvrdnju ilustrirala je projektima: Zračna luka i Brijuni Rivijeru. (M. Crnjak)

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima