Na hrvatskom tržištu rada tek oko dvije godine djeluje Kariera, tvrtka slovenskog vlasništva, koja je u toj zemlji od osnutka 2005. došla do pozicije sedmoga najvećeg poslodavca, u posljednje dvije godine je u Top 50 tvrtki po prihodima, a lani se ovjenčala i statusom jednog od 15 najboljih poduzeća u Sloveniji uopće. U relativno kratkom periodu kod nas Kariera se etablirala kao mjesto na kojem poslodavci i radnici traže i dolaze do prilike, a to praktički postižu u nekoliko klikova, jer poslovanje tvrtke bazira se i na istoimenom portalu Kariera.hr.

To je, kaže u razgovoru za Poslovni dnevnik Gorana Santini, direktorica, tj. country managerica za Hrvatsku sa sjedištem u Zagrebu, i web portal i web oglasnik i agencija za posredovanje u zapošljavanu, ali ipak sa specifičnostima u odnosu na konkurenciju. U jadranskoj regiji preko njih je zaposleno 4500 ljudi, a godišnje obave i 15.000 selekcijskih razgovora. 

"Izuzetno dobro pratimo dinamiku i promjene na tržištu rada te se njima prilagođavamo kako bismo našim klijentima omogućili najbolju uslugu. Oglašavanje slobodnih radnih mjesta na web stranicama i portalima danas je samo jedan od načina potraživanja radnika. U radu nas ističe kreativnost, inovativnost i energičnost u pronalaženju kanala kako doći do onih pasivnih tražitelja posla. Djelujemo lokalno i dobro poznajemo područje, vrijednosti i stil života gdje regrutiramo. Danas osim samog regrutiranja, veliki dio svog rada ulažemo u stvaranju odnosa s kandidatima, a kasnije i radnicima i time nam se često događa da nam se mnogi kandidati ili radnici samostalno vraćaju s povjerenjem da će dobiti sigurnost koja im je potrebna", objašnjava Santini. Posebnost Karierina pristupa je i vlastiti sustav zapošljavanja E2e, odnosno 'engagement to employment' – 'angažiranošću do zaposlenja'. 

"To je sistem koji omogućava klijentima zapošljavanje kandidata bez rizika što uključuje zapošljavanje preko agencije na 12 mjeseci kao prva faza zapošljavanja do zapošljavanja direktno kod korisnika. Osnovni smisao je da se temeljito upozna radnik i njegovo znanje i vještine (najviše soft skills –  osobne karakteristike). Utvrđivanje znanja, vještina i karakteristika kandidata samo na temelju jednog ili dva razgovora je kompleksno i poslije toga se ne zna je li kandidat 'pravi' za radnu sredinu ili ne. Drugi smisao je da mnoge tvrtke nemaju kvalitetni sistem 'on boardinga', uvođenja zaposlenih.

To je jedan od ključnih razloga početnog nezadovoljstva radnika pa slijedi fluktuacija unutar prva tri mjeseca. E2e sistem uključuje efikasnu selekciju kandidata na temelju strukturiranih razgovora i testiranja te nakon zapošljavanja slijedi efikasni 'on boarding sistem' u kojem povezujemo kandidate i voditelje odjela u tvrtki. Klijent je informiran o zadovoljstvu i napretku kandidata. Poslije 12 mjeseci je 95% siguran da je kandidat pravi i zaposli ga direktno kod sebe. S druge strane, zaposlenik vidi da je interes tvrtke da mu se pomogne kod adaptacije, da se osjeća dobro i da se njegove primjedbe čuju i da nije privremena stavka unutar tvrtke", navodi dalje direktorica Kariere. 

Osvještenost za potrebe
Prema njoj, uspješnost prepoznavanja "pravog" kandidata očituje se u čestoj komunikaciji,  prenošenju informacija s tržišta rada, kontinuiranom redefiniranju obostranih potreba i potreba za prilagođavanjem stanju i zahtjevima na tržištu rada. "Mi smo kao agencija za posredovanje u zapošljavanju između tvrtki i kandidata te ozbiljno shvaćamo svoju ulogu posrednika u tom procesu. Mi smo izvor aktualnih informacija, medijatori u prenošenju zahtjeva obje strane, voditelji procesa regrutacije i selekcije i izvršitelji finalnih koraka u procesu selekcije u kojem i jednoj i drugoj strani postupak uvođenja i prilagođavanja činimo maksimalno humanim. Sve to zahtijeva puno više našeg pojedinačnog angažmana, no ispunjava nas i motivira zadovoljstvo klijenata i kandidata", ističe direktorica o kakvom je izazovu riječ.

Kod njih je u Hrvatskoj trenutačno šest stručnjaka iz društvenih i ekonomski znanosti i računovodstveni odjel, a brinu se o svim koracima na koje kandidati za posao, te postojeći radnici i tvrtke-poslodavci kao klijenti nailaze. Zaduženi su i za istraživanje tržišta, komunikaciju s aktivnim i pasivnim tražiteljima posla. Kako kaže Santini, cilj im je surađivati s najboljim tvrtkama, koje razumiju potrebe tržišta a i društva.

"I onima koje su spremne tako odskakati od prosjeka i biti konkurentan i primamljiv poslodavac. Postoji sve više poslodavaca koji sve više prepoznaju važnost uključenosti agencija u stalni rad i vidi se da su osvješteni u smislu lakšeg budućeg pronalaženja radne snage, kao i na tome da postojeće radnike zadrže dugoročno i tako rješavaju problem nedostatka radnika. Uloga agencija za posredovanje u zapošljavanju je svake godine sve veća, tako da ih tvrtke vide kao dodatnu pomoć za pronalaženje adekvatnog kadra koji im je potreban. Iako, svijest tvrtki još nije dovoljno visoka da bi to bila redovita praksa. Agencije se često angažiraju samo za 'gašenje vatre', kad se zaista mora pristati i na puno manje nego što bi se inače moglo. Kvalitetne agencije redovito su u tijeku s izazovima na tržištu rada, a uz redovitu potporu u regrutaciji i selekciji kandidata ističu svoju istraživačku i savjetodavnu ulogu, preko koje svojim klijentima osiguravaju dodatnu važnost i značaj", misli Gorana Santini.

Trenutačno u Hrvatskoj imaju više od 50 stalnih partnera – poslodavaca, a regionalno ih je i više. Ona je stava da ipak sve ne  staje s tim da je čovjek našao posao, a tvrtka radnika i uloga Kariere se, kaže, nastavlja i kasnije jer ih obje strane prepoznaju kao pouzdane i partnere od povjerenja. To se vidi i na interesu – naime, ona kaže da u Hrvatskoj u posljednje vrijeme primijećuju 50-postotni rast slobodnih radnih mjesta, tj. narudžbi kadra od strane svojih klijenata, a Kariera kao agencija angažira se i oko pravne podrške, kadrovske administracije i obračuna plaća. S obzirom na to da je country managerica Kariere za Hrvatsku već upozorila na to da je oglašavanje slobodnih radnih mjesta tek jedan od načina prikupljanja kandidata, otkriva i koliko je uopće to efikasan alat za dobivanje radnika.

"Kroz oglase obraćate se samo aktivnim tražiteljima posla, a njih je danas samo 15% u cjelokupnoj populaciji radno aktivnog stanovništva. Oni koji popunjavaju potrebe poslodavaca danas nalaze se upravo među pasivnim tražiteljima posla i tu je izvor na koji se maksimalno fokusiramo. Također, naši partneri imaju zahtjeve za kandidatima koji nisu isključivo oni koji dolaze preko prijava na portalima. Na kraju krajeva, partneri se odlučuju za suradnju s nama jer je naša dodatna vrijednost u tome da kandidate pronalazimo drugim kanalima i na te načine prikupimo oko 80% zaposlenih radnika", objašnjava direktorica.

Dubok društveni problem
U njihovoj je bazi, inače, trenutačno otprilike 500.000 kandidata i ta se brojka svaki dan povećava."Aktivni smo na sajmovima poslova, društvenim mrežama, društvenim događanjima i kandidati nam se svakodnevno obraćaju svim kanalima. Bazu redovito koristimo u radu te ju osvježavamo kako bismo uvijek imali određeni 'bazen', kandidata na koje se možemo u nekom trenutku usmjeriti s ponudom posla", govori Santini. Budući da ona ima direktan uvid u trendove i kretanja na tržištu rada kod nas, mogla je reći i kakvi se profili najviše traže tijekom godine, ne samo u turističkoj sezoni kojoj, eto, slijedi najveći i najžešći val.

"U pravilu, tijekom cijele godine kontinuirana potražnja postoji za proizvodnim radnicima u svim vrstama proizvodnih grana te za radnicima u logistici i trgovini. Pred turističku sezonu i samu sezonu osjeća se nagli porast potreba za radnicima u turizmu (kuhinja i ugostiteljstvo, različiti animatori, spremačice) i naravno građevinski radnici. Ovaj profil radnika je potreban isključivo u periodima sezone, dakle govorimo o pravim sezonskim radnicima, dok su potrebe u proizvodnji, logistici i trgovini kontinuirano kroz godinu s povremenim povećanim 'peakovima' u pojedinim periodima godine", objašnjava ona. 

Govoreći upravo o kroničnom manjku radnika, nismo mogli zaobići ni paradoskalnu činjenicu da u zemlji čak 100.000 onih prijavljenih na burzu rada zapravo ne želi i odbija raditi. "Unutar te brojke krije se i veliki broj ljudi koji iz objektivnih razloga (npr. zdravstveni status) nisu u mogućnosti obavljati poslove koji su traženi, te dobar dio onih koji jesu radno sposobni, ali su već duže vrijeme na Zavodu za zapošljavanje i neatraktivni poslodavcima. Postoji i kritična masa onih koji jesu radno sposobni, ali ne žele raditi. U svakom slučaju taj problem, kao i problem generalnog nedostatka radne snage seže puno dublje i može se sagledati s raznih aspekata funkcioniranja društva, od potrebe za reformama obrazovnog sustava, velikim nametima poreznog sustava na poslodavce, nedostatkom kontrole nad radom na crno koji je 'povoljniji' i radniku i poslodavcu te padom sustava vrijednosti u društvu. 

Ta se problematika ne može riješiti jednom mjerom niti u jednoj godini ili kraćem razdoblju. Za to je potrebno sustavno slaganje državnog sustava koji će kroz duži niz godina primjenjivati mjere u svim segmentima da bismo ponovno izgradili 'zdravi sustav'. Razumijem da poslodavcima trebaju 'instant' rješenja i zato smo u ovom periodu skloniji razmišljati o uvozu strane radne snage, no time potrebe dugoročno neće biti zadovoljene i pitanje je koliko je dugo taj sustav održiv pa čak i primjenjiv", komentira čelnica Kariere u Hrvatskoj.

Zamolili smo je i za osvrt na tržište u Deželi, kao matičnom tržištu Kariere, s namjerom da doznamo je li ono dinamičnije, sudeći po većoj pravnoj uređenosti države. Gorana Santini upozorava da većih razlika i nema u potražnji za resursima. " Najviše se traži kandidate do završene srednje škole. Oni su zapravo ti koji odlučuju hoće prihvatiti ponudu tvtke ili ne. U Sloveniji trenutačno nedostaje 30.000 radnika u proizvodnji, 6000 radnika u ugostiteljstvu i 5000 radnika u IT industriji. Najviše se traže za radna mjesta u proizvodnji, građevini, logistici, turizmu, trgovini i tehnički obrazovani kadar.

Razlika je u tome što je u Hrvatskoj ipak veća potražnja za kandidatima u turizmu zbog većeg potencijala. U Sloveniji je, nasuprot tome, veća potražnja za radnicima u automobilskoj proizvodnji. Vezano uz to tko se danas najteže zaposli, danas više ovisi o tome kakve zahtjeve ima kandidat u vezi sa plaćom, radnim smjenama, specifičnostima rada i slično. Za radna mjesta koja zahtijevaju fakultetsko obrazovanje teže su zapošljivi kandidati  društvenih i umjetničkih smjerova. Za radnim mjestima koja zahtijevaju maksimalno srednjoškolsko obrazovanje danas je puno veća potreba i teškoće u zapošljavanju se javljaju ako rad zahtijeva putovanje do radnog mjesta, rad u smjenama ili vikendima, a kandidat nema prijevoza i ne može ili ne želi raditi u više smjena", zaključuje Gorana Santini.