Mercator Hrvatska sve teže plaća obveze dobavljačima, a neki su mu, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, zbog toga i prestali isporučivati robu. Ni tjedan dana nakon što smo objavili da osječki Biljemerkant ne može plaćati svoje obaveze pojavila se druga "žrtva".

Doduše, Biljemerkant doslovce je pao u roku nekoliko dana, dok su se prvi glasovi o tome da Mercator-H ne plaća na vrijeme pojavili još početkom godine, a stanje se posljednih tjedana pogoršalo. Navodno dugovi nekim dobavljačima nisu plaćeni više od četiri, pet mjeseci, što je nezamislivo za trgovački lanac koji je oduvijek bio poznat po redovitu plaćanju. "Mercator se nalazi u tehničkom bankrotu. Pravo je pitanje stoji li Ljubljana iza svoje tvrtke u Hrvatskoj i njezinih dugova", dramatično nam je rekao jedan dobavljač. Neke informacije čak kažu da u Mercatoru-H razmatraju predstečajnu nagodbu. O tome što se događa s Mercatorom Hrvatska pitali smo u zagrebačkom sjedištu, ali i u Ljubljani. "Likvidnost je općenito na cijelom tržištu teška, no s partnerima smo u kontaktu glede rješavanja problema. U ovom trenutku ne planiramo predstečajnu nagodbu", poručeno nam je iz Mercatora-H.

Iz Ljubljane smo pak dobili sljedeći odgovor: "Uvjetni sporazum sa 38 banaka koji je potpisan 26. veljače omogućuje odgodu svih obaveza po glavnicama kredita, uključujući i glavnice tvrtke Mercator-H do polovice godine, čime se smanjuju rizici refinanciranja dok se pregovara. Taj je sporazum osnova za postizanje dogovora o dugoročnom refinanciranju Grupe, a koji će se temeljiti na dodatnim analizama. Rješenje će se odnositi na cijelu Grupu, što znači i Mercator-H".  Mercatorov neto financijski dug iznosi oko 1,1 milijardu eura, s tim da ove godine na naplatu dolazi oko 60 milijuna eura. Navodno su obveze Mercatora-H trenutačno oko dvije milijarde kuna, od čega se na banke odnosi 1,2 milijarde kuna, a na dobavljače oko 800 milijuna kuna. Kako se može iščitati iz poslovnoga izvješća tvrtke, krediti i obveze za najam osigurani su korporacijskim jamstvima slovenskoga Mercatora. Potraživanja dobavljača uglavnom nisu, izuzev onih kojima su izdane mjenice i zadužnice, a takvih je navodno u Hrvatskoj jako malo.

Jedan naš sugovornik nam je pak rekao da je vrlo izvjestan scenarij da će za nekoliko mjeseci, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Mercator-H prestati postojati kao tvrtka zbog brisanja granica. Mercator-H treći je po veličini trgovački lanac u Hrvatskoj, s više od 2,8 milijardi kuna prihoda (posljednji službeni podaci za 2011.) te oko tri i pol tisuće radnika. Povećava gubitak iz godine u godinu (minus je od 2009. udvostručen i u 2011. godini bio je 115,8 milijuna kuna). Prihod Mercatora-H stagnira, pri čemu su mu drugo mjesto na ljestvici deset najvećih lanaca preuzele riječke Plodine. Službenih podataka o tome kako je Mercator u Hrvatskoj poslovao lani još nema. Poznat je samo konsolidirani rezultat Grupe: prihod od prodaje u iznosu od 2,9 milijardi eura te gubitak od 104 milijuna eura. Hrvatsko je tržište Mercatoru postalo noćna mora, kako je to svojedobno opisao bivši predsjednik Uprave Žiga Debeljak, otkako je kupljen Getro potkraj 2009. godine. A Upravo je Debeljakova Uprava i dogovorila taj "deal", kao i raniji o kupnji požeškoga Presoflexa.

Prošloga je mjeseca novi šef Uprave Mercatora Toni Balažič i javno prvi priznao da su im i Getro i Presoflex bili nepotrebni, kao i niz drugih loših poslovnih poteza. A usporedno s dramom vezanom uz kompaniju na hrvatskom tržištu odvija se prodaja cijele Mercator grupe. Koncern Agrokor u dubinsko bi snimanje Mercatora trebao navodno ući sredinom ovoga tjedna. S njim su u konkurenciji za Mercator još tri fonda, a Agrokor je ponovno u igri kao jedini strateški investitor. Kad je riječ o Mercatoru-H, pitanje je koliko je Agrokor "zabrinut" zbog problema u kojima se nalazi ta tvrtka. Jer, ako koncern Ivice Todorića kupi Mercator, zbog previsoke koncentracije na hrvatskom tržištu morat će se odmah riješiti dobra dijela njegovih objekata.