Pritisci udruženih hotelijera i ugostitelja u zadnjih godinu dana urodili su bar djelomično plodom, navodeći premijera Andreja Plenkovića da donese odluku o snižavanju stope PDV-a s 25 posto na 13 posto na usluživanje i pripremu hrane, što će rasteretiti njihove a la carte restorane, kao i restorane po turističkim destinacijama.

Vlasnici kafića s druge strane ostaju kratkih rukava, zbog čega nisu sretni, ali se nadaju da bi se u budućnosti porezno rasterećenje moglo preliti i na taj dio sektora, kao što hotelijeri očekuju još nižu poreznu stopu u srednjoročnom razdoblju (i na smještaj).

Pomogla im slabija sezona?
S obzirom da je ministar financija Zoran Marić donedavno bio vrlo jasan u tome da u poreznu reformu i rasterećenja ne planira ubaciti turizam, nije jasno što je navelo premijera da u zadnji čas popusti pritiscima poslodavaca. Moguće je da su to bili slabiji turistički rezultati u dosadašnjem dijelu godine o kojima bruji cijeli Jadran, ili je presudilo obećanje sektora da će povećati plaće od 10 posto, što bi moglo ublažiti trend iseljavanja i kadrovsku krizu koja trese cijeli uslužni sektor. 

Iz Hrvatske udruge turizma (HUT) tvrde da će se najveći dio novca koji će se osloboditi poreznim rasterećenjem usmjeriti u investicije u podizanje kvalitete objekata i ukupne ponude te u povećanje plaća. Njihov je cilj povećanje konkurentnosti u odnosu na druge zemlje Mediterana koje sve redom imaju niže porezne stope od Hrvatske na navedene usluge, osim Grčke koja je najavila snižavanje poreza, ugostiteljima na 13, a smještaju na 11 posto.

Iz HUT-a tako poručuju da će smanjenje stope PDV-a na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskim objektima, ali i oslobađanje od oporezivanja troškova smještaja i prehrane za sve zaposlenike te porezno rasterećenje s ciljem uvođenja CRO kartice, biti značajan korak naprijed. Njihov cilj je potpuno izjednačavanje visine stope PDV-a s onom u konkurentnim zemljama, te uvođenje stope od 10 posto na usluge smještaja i ugostiteljske usluge, na čemu planiraju i dalje raditi i lobirati kod Vlade. 

Investicije i plaće
U međuvremenu će morati što prije pokazati da se državi isplatilo odreći se milijardu kuna, koliko iznosi trošak poreznog rasterećenja restoranskog biznisa. Bolji uvijeti poslovanja trebali bi smanjiti i tjeskobu od sljedeće turističke sezone koja se već naveliko priprema, i dio novca po potrebi će se preusmjeriti u rezanje cijena kako bi one bile konkurentnije s onima u Turskoj ili Grčkoj. 

Restorateri kojima uz ovih 13 posto i dalje ostaje porez na potrošnju od 3 posto, pak najavljuju da će i povećati plaće i sniziti cijene te tako povećati potrošnju. Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije, tvrdi da već pregovaraju sa sindikatima o rastu plaća.  "Cilj smanjenja stope za nas je početak stvaranja uvjeta za povećanje plaća radnicima u ugostiteljstvu, jer je odlazak kvalitetne radne snage jedan je od najvećih problema ugostiteljstva. Rast plaća želimo formalizirati kolektivnim ugovorom. Također, planiramo taj novac preusmjeriti u kupnju domaćih, kvalitetnijih, a ne uvoznih namirnica te dodatno dići uslugu na svim razinama," kaže Jakominić.

Edukacija ugostitelja 
Predstavnik Koordinacije ugostitelja Hrvatske Marin Medak ističe da novac treba razumno upotrijebiti za zapošljavanje domaćih ljudi. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Moramo educirati ugostitelje, naše članove kako bismo uslugu digli na što višu razinu. Zahvalni smo Vladi što su čuli naše apele, a sada je na nama da u poštenoj tržišnoj utakmici pokažemo što znamo i umijemo," izjavio je Medak.

Ugostitelji su nedavno pustili informaciju da je zbog otežanih uvjeta poslovanja povećan broj ugostiteljskih objekata na prodaju, što smo provjerili na oglasniku Njuškalo.  Na Njuškalu međutim, pogotovo u priobalju, bilježe samo značajan rast oglasa poslovnih prostora s namjenom za lokal (15%), dok oglasi za ugostiteljske poslovne prostore na Jadranu ne bilježe nikakvu promjenu. Trenutno su na prodaju 602 ugostiteljska poslovna prostora, a tu spadaju restorani, hosteli, pansioni, hoteli, dok su ulični lokali u najvećoj mjeri kafići, trgovine, pekare, i trenutno je na prodaju takvih 916 lokala.