Sve smo toliko obezvrijedili da je domaća hrana i potrošačima postala nebitna. Pšenica je osnova cijele te priče, a kad je ne bude, bit će kasno. U Sloveniji država seljaku plaća 240 eura po toni pšenice za robne zalihe, a u nas se stalno ucjenjuje nekim burzovnim cijenama, proteinima, hektolitrima… i državu najmanje zanimamo. Kad se kupuju tenkovi i avioni, poziva li se i onda na burzovne cijene, pita Mato Brlošić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ogorčen što i ova godina ratarima donosi samo gubitke.

Mogući i prosvjedi

Tuča i olujni vjetrovi proteklih su dana na nekim njivama ostavili znatnog traga na pšenici i pitanje je koliko će se oporaviti. Isto tako i na suncokretu, soji i kukuruzu. No, oko 80 posto hrvatske pšenice već je požnjeveno, prinosi su bolji nego lani i bit će je oko milijun tona, objašnjava Brlošić. Samo su cijene loše – za plakati. Mlinarska industrija i trgovci opetovano iz godine u godinu ponavljaju kako cijenu formiraju tržište i burze. Tona treće klase – koja u nas čini golemu većinu proizvodnje – vrijedi tako 152,50 do 159 eura, dok se premium trži i za 180 do 188 eura po toni. Brlošić tvrdi kako je sve ispod 200 eura premalo – s obzirom na ulazne troškove, realna cijena treće klase je 250 eura, premiuma i 300. Određeni članovi Komore predlažu da se zbog toga uopće ne ide u novu jesensku sjetvu. No, on “nema mandat da kaže – nemojte sijati pa da država ostane gladna”. “Svatko će odlučiti za sebe, iako je to po sadašnjim cijenama ludost”, napominje, “i nije isključena ni mogućnost lokalnih prosvjeda među nezadovoljnima”. K tome, dodaje, većina požnjevene pšenice i nije više u vlasništvu seljaka, unaprijed su je zadužili kako bi uzeli repromaterijal za sjetvu i njome platili dug.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak u Osijeku je kazao kako oni ne mogu utjecati na stanje na tržištu po pitanju cijena, a one prate i kvalitetu. Jesenas je u Hrvatskoj posijano 146 tisuća hektara pšenice, četiri posto više u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu, što je jamčilo da će se uz povoljne klimatske prilike ostvariti dobar urod. Ukupan urod u Hrvatskoj veći je od milijun tona, no proteini, prema sadašnjim informacijama, nisu na razini očekivanih pa je većina pšenice 3. i 4. klase. Nešto je 2. klase, a 1. iznimno malo pa iz Ministarstva apeliraju na ratare da mijenjaju sorte u korist kvalitetnijih kako bi postizali bolju cijenu. Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić ovih je dana rekao kako se u ovogodišnjoj žetvi očekuje prosječan prinos iznad sedam tona po hektaru, što bi i po sadašnjoj aktualnoj cijeni od 159 eura za treću klasu proizvođačima moglo omogućiti zaradu. Ipak, rekodna žetva ne znači i jeftiniji kruh. Cijena će “ostati ista ili rasti”, smatra Čondić Galiničić, s obzirom na to da je u turističkoj sezoni uobičajen rast cijena, “a ujesen se ne smanjuju”. K tome, dodaje, pšenica nije presudna u cijeni kruha, ona u njoj sudjeluje s 15 ili 20 posto, a ostalo su cijene energenata, radne snage i ostalog. “Treba uzeti u obzir da cijene energije i rada rastu i da to više utječe na buduću cijenu kruha nego cijena pšenice”, rekao je Čondić Galiničić.

U 11 godina izgubili smo 40 posto proizvodnje brašna, a samo lani uvezli smo čak 115,8 tisuća tona kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda za 345 milijuna eura.

Novi kapaciteti

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je cijena pšenice na razini lanjske godine, prinosi rekordni, ali je problem nedostatak kvalitetnije pšenice. Zbog činjenice da tek 30-ak posto domaće pšenice zbog slabije kvalitete završava u domaćim pekarnicama, a ostatak se izvozi bez dodane vrijednosti te da tek petina pekara ima visokoautomatiziranu proizvodnju, državni tajnik Majdak najavio je izgradnju novih skladišnih kapaciteta, silosa, putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Najavljene su i nove investicije u preradbene kapacitete, uključujući mlinske pogone za durum pšenicu i postrojenja za preradu soje, čime bi se povećala dodana vrijednost domaćih sirovina i smanjio uvoz prerađenih proizvoda.