Marko Pipunić, osnivač i predsjednik Uprave Žito grupe, proglašen je nedavno Gospodarstvenikom godine u izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Nešto ranije istoga dana, Žito grupa i Fortenova grupa potpisali su ugovor o kupoprodaji Zvijezde, kojim Žito stječe sto postotno vlasništvo u toj kompaniji.
Kako je istaknuto u nominaciji za gospodarstvenika godine, Marko Pipunić je među nekolicinom poduzetnika koji su razvili uspješan poljoprivredni biznis. Njegova Žito Grupa ove je godine uspješno izašla na tržište kapitala i inicijalnom javnom ponudom dionica prikupila 130 milijuna eura svježega kapitala, a povjerenje joj je kroz IPO ukazalo više od 300 zaposlenika, više od 4100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih investitora.
Ova godina može se zaista nazvati vašom najboljom godinom. Nakon uspješne javne ponude dionica, realizirali ste niz ulaganja, blizu ste preuzimanja Zvijezde, a sada ste ponijeli i titulu Gospodarstvenika godine u desetom, jubilarnom izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika za 2025. godinu. U biznisu ste već gotovo četiri desetljeća. Osjećate li se posebno na kraju ove godine ili sve to što se dogodilo u 2025. vidite kao veliki vjetar u leđa za izazove koji su tek pred vama?
Zaista je ovu godinu obilježio niz događaja koji su jako važni za daljnji razvoj i budućnost Žito Grupe, poput inicijalne javne ponude dionica, kupnje većinskog udjela Agro-Tovarnika, potpisivanja predugovora za kupnju Mesne industrije Ravlić i potpisivanja ugovora za kupnju Zvijezde. Značajni su to događaji ne samo za Žito Grupu, već i cijelu regiju. Iz te perspektive, važna je ovo godina. S druge strane, osjećam sejednako kao i prošle godine – moj je posao, kao predsjednika Uprave, ostao isti, a to je razvijati kompaniju i stvarati nove vrijednosti. Bez obzira na izlazak na burzu i na širenje Žito Grupe, nama se u kompaniji u tom smislu ništa nije promijenilo – radimo svoj posao najbolje što znamo, kao što smo to činili i proteklih desetljeća, a tako ćemo, uvjeren sam, i nastaviti. Svi smo isti kakvi smo i bili, samo godinu stariji.
Prošloga tjedna potpisali ste ugovor o preuzimanju Zvijezde. Koji su vas motivi vodili u toj akviziciji?
Kako u svom portfelju imamo proizvodnju ulja, odnosno Tvornicu ulja Čepin, nije neobično da smo se zainteresirali za kupnju Zvijezdu. S obzirom na veliku sinergiju između postojećih proizvodnih pogona Žito Grupe i Zvijezde, čini se to zapravo logičnim potezom. Domaći brendovi mogu i trebaju biti motori razvoja prehrambene industrije u regiji, a mi kao domaća grupa vidimo svoju odgovornost u tome da očuvamo i unaprijedimo takve sustave. Zahvaljujem Fortenova Grupi na ukazanom povjerenju i što je u nama prepoznala partnera koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Zvijezde, kompanije iza koje je čak 109 godina tradicije. Transakcija će, naravno, biti finalizirana nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Kako vidite razvoj Zvijezde u idućim godinama, posebno sinergiju između postojećih proizvodnih pogona Žito Grupe i Zvijezde?
Zvijezda je snažan i prepoznatljiv brend. Čak pet Zvijezdinih brendova već je godinama pozicionirano među deset najjačih brendova, pri čemu se Zvijezda ulje i Zvijezda majoneza redovito izmjenjuju na prvome i drugome mjestu te liste. Veliki je izazov, stoga, učiniti njezinu poziciju još snažnijom. Svakako ćemo raditi na tome da Zvijezdu jače pozicioniramo izvan Hrvatske i otvorimo joj nova tržišta. Činit ćemo to ulaganjem u marketing, ali i nove proizvode.
Vidite li prilike i za akvizicije u regiji?
Kada kompanije dobro posluju i razvijaju se, odgovornost je Uprave da traži nove prilike za investicije i akvizicije, ako za to postoji kapacitet. Ako se pokažu prilike za akviziciju firmi koje, prema našemu razmišljanju, čine sinergiju s poslovanjem Žito Grupe, a usto vidimo mogućnost dodavanja vrijednosti tim firmama, sigurno ćemo ih razmotriti. Trenutačno takve prilike nema na tržištu, no ako se pojavi, uzet ćemo je u obzir.
Prošloga tjedna stigla je i informacija o prodaji 23 posto udjela u Tvornici ulja Čepin. Zašto ste se odlučili na taj potez i kako vidite taj segment proizvodnje u godinama koje dolaze?
Tvornica ulja Čepin već dulje traži prilike za izlazak na vanjska tržišta. Teško bismo to uspjeli sami realizirati pa smo stoga pregovarali s inozemnom firmom koja ima jaku distribuciju na tržištima izvan Hrvatske i zainteresirana je za distribuiranje značajnih količina ulja iz Čepina. Tu smo vidjeli svoju priliku, firma koja se već dokazala u distribuciji takvih proizvoda idealan je partner za nas koji će nam otvoriti mogućnost da povećamo prodaju našeg ulja izvan granica Hrvatske.
Što vam znači nedavna akvizicija Ravlića i kako će se dalje razvijati ta priča?
Mesnu industriju Ravlić vidimo kao produženu ruku našem svinjogojstvu. Za Žito Grupu to je ujedno i važan iskorak u vertikalnoj integraciji. U vrijeme povećane opasnosti od širenja afričke svinjske kuge, zbog čega je ograničena mogućnost transporta stoke, MI Ravlić imat će važnu ulogu u održavanju funkcionalnosti našeg stočarstva. Što se razvoja tiče, MI Ravlić će se razvijati kao i sve naše kompanije. Sigurno ćemo modernizirati proizvodnju, a cilj nam je zauzeti veću tržišnu poziciju od one koju MI Ravlić danas ima. Tu vidimo priliku širenja poslovanja izvan regije, kroz ulaganja u tehnologiju, marketing, brending i nove proizvode.
Gdje najviše planirate ulagati novac i što će te investicije donijeti Žitu, a što bi se od toga možda moglo reflektirati u budućnosti i na boljitak hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane?
Žito Grupa je u proteklih devet godina investirala više od 200 milijuna eura. Novi investicijski ciklus u vrijednosti od 105 milijuna eura planiramo realizirati u razdoblju od 2025. do 2027. godine. Primjerice, u stočarskom segmentu poslovanja kompanija plan je uložiti ukupno 30 milijuna eura u povećanje svinjogojske proizvodnje te dodatnih sedam milijuna eura u još veće standarde dobrobiti životinja. Žito je, inače, drugi najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj. Kako bi se osigurali uvjeti za rast stočarstva, u planu je izgradnja nove tvornice stočne hrane kapaciteta 50 tisuća tona i pripadajućih silosa kapaciteta 25 tisuća tona, a ta se investicija procjenjuje na oko 12 milijuna eura. U tvornici ulja Čepin planirane su investicije u rekonstrukciju pogona za rafinaciju ulja i povećanje njegovog kapaciteta sa 100 tisuća litara dnevno na 300 tisuća litara dnevno. Ta se investicija procjenjuje na osam milijuna eura.
Prije mjesec dana Mesna industrija Dobro pustila je u rad novu liniju za narezivanje mesnih proizvoda, vrijednu 1,75 milijuna eura. Što donosi ta investicija i kako vidite razvoj brenda Dobro u idućim godinama?
U proizvodnju smo upravo pustili milijunti pršut. Mesna industrija Dobro počela je s radom u travnju 2016. i tada je u pršutani u Čepinu na sušenje stavljeno simboličnih 216 komada svinjskih butova. Brojku od 500 tisuća pršuta dostigli smo u ožujku 2022., dakle za šest godina. Za idućih 500 tisuća komada trebale su nam tri i pol godine. Dokaz je to da je brend Dobro našao svoje mjesto pod suncem. Kapaciteti godišnje proizvodnje iznose 168 tisućakomada pršuta, 1400 tona trajnih salama i 1250 tona ostalih trajnih mesnih proizvoda. Nova linija rezultat je kontinuiranog rasta potražnje, a donosi konkretna poboljšanja u pogledu brzine, preciznosti i ukupne učinkovitosti. Kao što smo najavili i kroz IPO, planiraju se i investicije u proširenje pršutane, čime će se godišnja proizvodnja povećati na 250 tisuća komada pršuta godišnje.
Vjerujete li da Slavonija ponovno može postati žitnica i hraniteljica Hrvatske i da može opstati na nekim novim biznisima, odnosno da je moguće zaustavljanje propadanja i iseljavanja?
Slavonija je i danas žitnica i hraniteljica Hrvatske, ali ne smijemo se zaustaviti na tome. Slavonija ima velik potencijal za razvoj cijelog niza drugih djelatnosti – u industriji, IT sektoru, medicini, turizmu, a koje će sigurno pridonijeti ne samo ostanku mladih ljudi u Slavoniji, nego i njihovu povratku i doseljavanju. Takvih je dosta primjera i u našoj kompaniji, a koliko čujem, i u drugim tvrtkama – radnici se vraćaju iz inozemstva, a postajemo zanimljivi i onima koji nisu nikada ranije živjeli u Slavoniji. Po mom razumijevanju, u Slavoniji se već dobro živi, ali može se, naravno, živjeti još bolje i zato svi trebamo dati svoj obol da to i postignemo. Odgovornost za što bolji život u Slavoniji, i u svakom drugom dijelu Hrvatske, nije samo na politici i gospodarstvu, nego ona leži na svima nama – na svakom pojedincu i sustavu.
U tom kontekstu raste li važnost Slavonije kao regije, posebno nakon niza vaših investicija te činjenice da je Podravka preuzela
agro-poslovanje Fortenova Grupe?
Podravka je kompanija koja itekako ima snagu i znanje podići poljoprivredni segment preuzet od Fortenova Grupe na zavidnu razinu. Vjerujem kako će svojim ulaganjem u agrar ne samo podići postojeću proizvodnju, nego i potaknuti razvoj novih djelatnosti, čime se stvara i potencijal kvalitetnijeg života u Slavoniji i Baranji. Ulazak Podravke u ovaj segment zasigurno će donijeti novi zamah cijeloj regiji.
Smatrate li da je svinjogojstvo najpotentnija stočarska grana i kako to argumentirate?
Svinjogojstvo je, uvjereni smo, najpotentnija stočarska grana. Proizvodnja svinja odvija se u kontroliranim uvjetima koji su svugdje u svijetu jednaki pa i proizvođači, gdje god se nalazili, mogu konkurirati svima u svijetu.
Kako vam je uspjelo da ostanete ‘neokrznuti’ tijekom krize s afričkom svinjskom kugom?
Afrička svinjska kuga je velika opasnost koju niti jedna kompanija ne može sama riješiti, ona se mora rješavati na nacionalnoj razini, a svi mi, i kao građani, i kao mali ili veliki proizvođači, moramo pridonijeti sprječavanju širenja te bolesti kako bi se problem dugoročno iskorijenio. Svinjska kuga nas za sada nije pogodila, radimo sve što je u našoj moći da sačuvamo naše farme od zaraze, ali bez obzira na sve zaštitne i higijenske mjere koje poduzimamo, i dalje nismo sto posto zaštićeni – virus može ući na odjeći zaposlenika, dovoljna je jedna pogreška.
Iz sredstava prikupljenih kroz IPO listopad je donio i novu fotonaponsku elektranu Tvornice stočne hrane Vitalka u Osijeku. Planirate li i dalje ulagati u obnovljive izvore energije?
Da, planiraju se značajna ulaganja u obnovljive izvore energije, s ciljem smanjenja troška energije i povećanja samodostatnosti te otpornosti na potencijalne buduće šokove na tržištu energije. Planiraju se ulaganja između 15 do 20 milijuna eura u solarne elektrane i baterijske sustave uz najveće potrošače električne energije u grupi, dakle tvornice i farme, što će rezultirati znatnim financijskim uštedama i smanjenjem ekološkog otiska.
Vaš utjecaj i investicije sežu daleko izvan slavonskih polja. Aktivno podupirete lokalnu zajednicu kroz sportske, kulturne i obrazovne inicijative. Najpoznatije ulaganje u zajednicu je Sokol centar u Osijeku, moderni gimnastički centar izgrađen investicijom od gotovo 4,6 milijuna eura. Osim sporta, vlasnik ste i Međunarodnog medicinskog centra Priora te restorana ‘Crna svinja’. Riječ je o vašim privatnim investicijama. Planirate li daljnje slične iskorake?
Odgovorni gospodarstvenici svugdje u svijetu vraćaju svojoj zajednici tako što ulažu i u djelatnosti koje nisu visoko profitabilne, ali su od velike važnosti za kvalitetu života građana. Nadam se, stoga, da i ja pridonosim kvaliteti života u svojoj zajednici, kroz ulaganje u sport, medicinu, ugostiteljstvo i turizam. Međunarodni medicinski centar Priora u Čepinu danas se može pohvaliti jednim od ponajboljih uroloških odjela u Europi. Prve operacije prostate na robotskom sustavu Da Vinci u Hrvatskoj odrađene su upravo u Priori u lipnju 2024. godine, a do danas ih je uspješno izvedeno približno stotinu. Važno je istaknuti i kako se zbog posla u toj bolnici liječnici doseljavaju iz Njemačke u Čepin. Postoje planovi i ambicije za doprinos kulturnom razvoju, ali o tome ćemo konkretnije kada za to dođe vrijeme.
