Dok poduzetnici i građani kalkuliraju hoće li i koliko osjetiti rasterećenje najavljenom poreznom reformom, na hladno već puše lokalna država. Jedan od stupova reforme, redizajn poreza na dohodak, ključni prihod županija, gradova i općina, preusmjerit će desetine milijuna iz lokalnih proračuna u novčanike građana. Iz županija i gradova poručuju da prostora za rezanja nemaju te očekuju da im država nadoknadi manjkove.

"Od 2012. osam puta su se mijenjali propisi na našu štetu. Umiruju nas poruke iz Ministarstva financija jer smo u teškoj situaciji da nam se ponovno uzima. Očekujemo kompenzicije najavljenih intervencija jer to u suprotnom ne bi ništa dobrog donijelo", kaže šibensko-kninski župan i čelnik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, ujedno član vladajućeg HDZ-a. Podsjetimo, posljednje izmjene poreza na dohodak teške 1,8 milijardi kuna za vrijeme resornog ministra Borisa Lalovca donijele su vjetar u leđa opravku ekonomije, ali im lokalnoj državi dio sredstava nije do kraja nadoknađen. Istog je stava i njegov kolega iz redova HNS-a, međimurski župan Matija Posavec.

"2015. imali smo sličnu situaciju i obećanja, no tada je država Međimurskoj županiji uzela 15 posto izravnih prihoda. Da su nam nadoknađeni, mogli su ići za kapitalne investicije, ali se to nije ostvarilo. Želim vjerovati da ministar Marić ima dobre namjere. Mora se voditi računa o različitoj razvijenosti dijelova Hrvatske da se ne bi dogodilo da bogati krajevi postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji", kaže Posavec. Odgovarajući za zabrinutosti, ministar Zdravko Marić odaslao je prilično nedvosmislenu poruku. "Ja kao ministar financija bio bih lud kad bih zanemario lokalnu samoupravu jer su oni u konačnici dio mog javnog deficita", rekao je Marić Hrvatskom radiju naglasivši da neće biti potrebe za dizanjem prireza.

Iako se brojka o veličini rupe u lokalnim proračunima još ne otkriva, lokalna država u najnovijim prekrajanjima neće ostati kratkih rukava, već se se manjkovi u potpunosti nadoknaditi. Izgubljeni prihod od poreza na dohodak, ali i ukidanja poreza na tvrtku koji je prošle godine dosegnuo gotovo 120 milijuna kuna, namaknut će se prelijevanjem svih prihoda od poreza na promet nekretnina (dosad je četvrtina išla državi), poreza na kamate, a ostatak bi trebao ići iz fonda izravnjanja. Zbog toga će se na popisu novih zakona u sklopu reformske lepeze naći i onaj o financiranju lokalne uprave koji će specifično adresirati to kompleksno područje.

Naime, lokalno financiranje iznimno je složeno, upućeni ističu da je potreban praktično 'case-by-case' pristup s obzirom na spektar različitih decentraliziranih javnih funkcija lokalnih vlasti i potreba za financiranjem, u čemu je Grad Zagreb slučaj za sebe. Razgovori Ministarstva financija s predstavnicima županija, gradova i općina na tu temu trebali bi započeti već ovog tjedna. Vremena je malo, a svi detalji trebali bi se izbrusili brzo s obzirom na kratke rokove za sastavljanje državnog, kao i proračuna lokalnih jedinica.  "Odvojit ćemo zakon o lokalnim porezima. Stavljam upitnik ispred zakona koji moramo u tom smislu promijeniti i u razgovoru s udrugom gradova i županija napravit ćemo određene simulacije. Ako ne stignemo sve napraviti, radit će se izravne kompenzacijske mjere iz proračuna, koje će lokalna samouprava moći dijelom tretirati kao izravne prihode. Kad se sve uredi imat ćemo potpuno čist sustav gdje će kompletni porez na dohodak biti ustupljen jedinicama lokalne samouprave u određenim omjerima, pri čemu ćemo voditi računa o indeksima razvijenosti", rekao je Marić.

Nakon predstavljanja obrisa poreznog prekrajanja, na vidjelo su počele izlaziti kritike, posebno ugostitelja, manjeg dijela umirovljenika, a može se čuti i bojazan da bi reforma mogla djelovati kao metla već sad financijski neodrživih gradova i općina. Posebno problematičnim mogao bi se pokazati HDZ-ov koalicijski partner Most čiji je čelnik Božo Petrov, koji nije gledao predstavljanje reforme jer su "imali nekog drugog posla", već najavio da vjeruje da neće sve ostati isto već će izaći sa svojim prijedlozima. "Reforma ide u smjeru veće pravednosti, spuštanjem stopa i širenjem baze. Sada se dižu interesno vrlo jake skupine koje su dosad u poreznom smislu imale visoko privilegirani položaj. Na ovoj reformi testirat će se od čega je sazdan i ima li državničkog kapaciteta Vlada i premijer Andrej Plenković", smatra ekonomist Željko Lovrinčević.