Osvrnuvši se na samu strukturu BDP-a, Marić je istaknuo da je osobna potrošnja, unatoč i dalje dobrom doprinosu gospodarskom rastu, ipak bila nešto ispod originalnih predviđanja Ministarstva.
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da je podatak o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto blago iznad očekivanja ne samo vodećih analitičara, nego i samog Ministarstva financija.
"U Ministarstvu financija u pravilu ne izlazimo s predviđanjima kretanja BDP-a, ali imamo svoje izračune, a podaci DZS-a za treće tromjesečje su nešto iznad i naših očekivanja, kao i onih analitičara", izjavio je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da je podatak o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto blago iznad očekivanja ne samo vodećih analitičara, nego i samog Ministarstva financija.
"U Ministarstvu financija u pravilu ne izlazimo s predviđanjima kretanja BDP-a, ali imamo svoje izračune, a podaci DZS-a za treće tromjesečje su nešto iznad i naših očekivanja, kao i onih analitičara", izjavio je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.
Osvrnuvši se na samu strukturu BDP-a, Marić je istaknuo da je osobna potrošnja, unatoč i dalje dobrom doprinosu gospodarskom rastu, ipak bila nešto ispod originalnih predviđanja Ministarstva.
No, napomenuo je da je izvoz usluga premašio njihova očekivanja, uzevši u obzir slabija kretanja noćenja stranih turista u trećem kvartalu, što znači da je prosječna potrošnja po turistu ostvarila znatno povoljnije kretanje.
Ocjenivši dobrim najnoviji podatak o rastu BDP-a, Marić upozorava da su i dalje prisutni izazovi, prije svega u pogledu domaćih investicija, čije je ostvarenje ipak očekivano na višoj razini. Marić kaže i da nitko ne može biti zadovoljan s padom industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.
No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto.
Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS. Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto.
S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine. To je, također, već 15. kvartal zaredom kako investicije rastu.
Izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak na snagu od 1. prosinca
Odgovarajući na upit o prijedlogu podizanja neoporezivih godišnjih primitaka radnika s 2.500 na 7.500 tisuća kuna, Marić je rekao da je do tog prijedloga došlo u nastojanju da se dodatno rastereti oporezivanje rada i dade poticaj poslodavcima da povećaju plaće i nagrade.
„Vidi se prilično pozitivan odjek te mjere kod poslodavaca. S druge strane, neki su nas poslodavci upozorili da moramo biti oprezni prilikom potpisivanja tog pravilnika da ne bi došlo do određenih izigravanja, odnosno da oni ne bi bili izloženi određenoj vrsti nelojalne konkurencije”, kazao je Marić, najavivši da izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak planira potpisati u toku današnjeg dana ili sutra ujutro, a bit će objavljen u Narodnim novinama u petak, kako bi stupio na snagu od 1. prosinca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Na stranu vaše primitivno izražavanje, imate li uopće pojma o čemu govorite? Znate li koliko su ti što “jedva sastavljaju kraj s krajem” polako doma prošle godine?
osobna potrošnja na koji oni računaju su u stvari doznake iz inozemstva koje šljakeri šalju svojim polugladnim familijama… u hrvatskoj je jedini isplativ posao: guliti druge uz pomoć politike. narod koji bira ovakve štakore i zaslužuje da ga se gazi.
Koje blebetanje… pola tih koji su otišli imaju placu (kad rade) od 1.200 do 1.800 eura. Ti gore jedva krpaju kraj s krajem.
osobna potrošnja na koji oni računaju su u stvari doznake iz inozemstva koje šljakeri šalju svojim polugladnim familijama… u hrvatskoj je jedini isplativ posao: guliti druge uz pomoć politike. narod koji bira ovakve štakore i zaslužuje da ga se gazi.
BDP je rastao više nego što je ministar očekivao. A koliko je očekivao? Zar nije očekivao rast na godišnjoj razini od 2,9%? Što u prijevodu znači, da u četvrtom kvartalu rast mora biti preko 3,5%. Sve da se i ostvari, to je daleko od onoga rasta kojeg ostvaruju: Slovenija, Rumunjske, Slovačka… I još nešto. Ako BDP u Sloveniji raste 4% naš bi morao rasti 7% da bi razmak ostao isti.
pa ni ministar ze to odgovoran, neg poslodavci :). oni se tuziju da nema radne snage, a meni nitko ne da posel.. sad bum i ja u Njemacku
Uključite se u raspravu