Bez uobičajene 'roadshow' turneje s prezentacijama međunarodnim investitorima ministar financija Zdravko Marić je sa svojim timom za upravljanje javnim dugom i bankama aranžerima jučer ujutro objavio poziv za upis novih euroobveznica s 10-godišnjim dospijećem.  S pripremama za refinanciranje 750 milijuna eura obvezničkog duga iz 2011. koji na naplatu stiže 9. srpnja u Katančićevoj su krenuli prije više od mjesec dana.

Ipak, mnogi su računali da će se ta operacija realizirati tek početkom srpnja i utoliko jučerašnja objava za dio investitora ipak ima element iznenađenja.  Uz Deutsche Bank, JP Morgan i UniCredit kao već uhodanu međunarodnu ekipu aranžera, kao i krug investitora koji otprije ulažu u hrvatske euroobveznice, jučerašnji upis zaključen je višestruko većom potražnjom od planiranog iznosa. Već u popodnevnim satima predbilježbe investitora premašile su četiri milijarde eura, što je više nego pet puta više od ciljanih 750 milijuna eura. Na samom otvaranju upisa, pak, najavljeno je da se, neovisno o potražnji, neće ići na povećanje planirane veličine zaduženja. Znatno veća potražnja omogućila je eliminiranje ponuda s višim traženim prinosima, a time u konačnici i nižu cijenu. 

Tako su tijekom dana signali upućivali na nešto više od tri posto prinosa. Do zaključenja broja  nisu objavljene službene brojke, ali saznajemo da je prinos sveden na 2,898 posto, s tim da obveznice nose kamatu (kupon) i nešto niži od toga – 2,7 posto. Ta cijena odražava premiju rizika u odnosu na referentne prinose (tzv. mid swap) nešto manje od dva postotna boda. Odluka da se malo požuri rješavanje dospijevajućeg eurskog duga vrijednog oko 5,6 milijardi kuna tumači se s jedne strane političkim zbivanjima u Italiji i njihovu utjecaju na sentiment financijskih tržišta, ali i procjenama da skore rasprave o monetarnoj politici u Europskoj središnjoj banci neće ići u prilog cijeni zaduživanja.

Očekuje se, naime, da bi ESB idući tjedan mogla raspravljati o završetku kupovine obveznica kasnije tijekom ove godine.  Doda li se tome da kod najava novog izdanja na sekundarnom tržištu investitori obično uoči izdanja malo ruše cijene (dižu prinose) postojećih, u financijskoj zajednici smatraju mudrom odluku da se s izdanjem obveznice ne čeka kraj mjeseca, pa i da se upis nije prethodno "razglasio".

U prilog velikoj potražnji, kako ovoj upravo iskazanoj na međunarodnom tržištu, tako i skorom refinanciranju domaće obveznice, ide i činjenica da nakon toga slijedi razmjerno dugo razdoblje bez dospijeća obvezničkog duga. Sljedeće, naime, na naplatu stižu tek u studenome iduće godine. Inače, postignuta cijena ujedno znači potvrdu da će i nova runda zamjene dospijevajućeg duga novim osjetno smanjiti proračunski trošak servisiranja dugova. Proteklih sedam godina država je na te euroobveznice država plaćala 5,875 posto kamate.

Na godišnjoj razini to znači 44 milijuna eura ili oko 330 milijuna kuna troška kamata, a na nove će godišnji trošak kamate biti više nego upola manji, točnije 20,25 milijuna eura ili oko 150 milijuna kuna. Sličan učinak na proračunske izdatke imat će i skoro refinanciranje domaće obveznice od šest milijardi kuna (iz 2013.) koja na naplatu stiže 10. srpnja. Na tu je petogodišnju kunsku obveznicu država plaćala 5,25 posto ili 315 mil. kuna kamate godišnje, a s obzirom na obilnu likvidnost na domaćem tržištu izgledno je da će se i po toj obveznici kamatni trošak približno prepoloviti. 

Kroz godine se, dakle, uštede mjere u milijardama, a kako Hrvatska i dalje ima slab rejting i plaća višu premiju rizika od većine zemalja s kojima se obično uspoređuje, to samo zorno pokazuje koliko nas koštaju odgađanja strukturnih reformi u raznim područjima. Zahvaljujući ponajprije povoljnim uvjetima na financijskim tržištima, posljednjih je nekoliko godina upravo u području troškova servisiranja dugova napravljen velik pomak.

Izdaci za kamate samo lani smanjeni su za više od milijardu kuna, a u zadnje dvije za 15-ak posto. Ove godine, uz refinanciranje državnih obveznica, u smjeru daljnjeg smanjenja djeluje i reprogramiranje cestarskog duga. Promatrano u odnosu na BDP, na razini opće države trošak kamata lani je pao sa 3,1 na 2,7 posto BDP-a, ove se godine računa da će se spustiti na 2,5 posto BDP-a, a prema Vladinim projekcijama, u srednjem roku se očekuje u prosjeku oko 1,7 posto BDP-a.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti