Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je, komentirajući podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) o hrvatskom gospodarskom rastu u zadnjem lanjskom tromjesečju za 2 posto, istaknuo da nema nekakvog značajnijeg odstupanja od očekivanja, ali i da treba stremiti višim stopama rasta.

"I da smo ostvarili i bolji rezultat u četvrtom tromjesečju, moj bi odgovor bio isti. Mislim da Hrvatsku u ovom trenutku stopa rasta od oko tri posto može zadovoljiti, jer je gospodarski rast na temeljima puno zdraviji nego u predrecesijskom vremenu kada smo imali stope rasta od 4,5 i pet posto, ali tada smo imali deficit tekućeg računa platne bilance iznad devet posto, deficit proračuna i rapidno rastući javni dug. Ta oba deficita su sada praktički pretvorene u suficite", rekao je Marić na konferenciji za novinare u Vladi.

Stopa rasta od tri posto, kazao je, nije nešto s čime bismo trebali biti zadovoljni u razdoblju koje slijedi. "Trebalo bi činiti sve na pospješivanju poslovnih performansi hrvatskog gospodarstva i to u daljnjoj provedbi i poreznog i neporeznog rasterećenja, a s druge strane i strukturne mjere i reforme koje bi doprinjele dodatnom iskoraku u pojedinom segmentu gospodarstva", poručio je Marić.

Naveo je i ako se promatraju desezonirani podaci, gospodarski je rast u posljednjem tromjesečju 2017. bio 2,2 posto. Glavni pokretač rasta bio je, kaže, kao i u proteklim tromjesečjima, osobna potrošnja. "Moram napomenuti da je ovo 14. tromjesečje za redom da gospodarstvo raste. Osobna potrošnja je u zadnjem tromjesečju ostvarila rast od 3,4 posto. Uz nju, rast je ostvaren i na razini investicija", naglasio je Marić.

Gospodarski rast ispod očekivanja

Investicije, kaže, rastu 1,7 posto, državna potrošnja 2,6, izvoz roba i usluga 3,6 te uvoz roba i usluga 6 posto. "Kao i u prethodnim tromjesečjima, kada je gospodarstvo Hrvatske zabilježilo rast u prvom tromjesečju od 2,6, potom od 3 posto i za prošlu godinu rekordnom trećem tromjesečju od 3,3 posto. U svakom od tih tromjesečja glavni je doprinos rastu došao od domaće potražnje, poglavito vođen osobnom potrošnjom i takav je slučaj i za četvrto tromjesečje", rekao je ministra financija. Kada se ovi preliminarni podaci stave u kontekst i zbroje s ostvarenjima BDP-a u preostala tri tromjesečja 2017., ukupni gospodarski rast je ostvaren na razini 2,8 posto. "Dakle, drugu godinu za redom imamo stope gospodarskog rasta u zoni od oko tri posto", zaključio je Marić.

Na upit da komentira činjenicu da je to najsporiji rast od drugog kvartala 2015., kao i da gospodarstvo usporava, Marić je kazao kako je gospodarski rast nešto sporiji u odnosu na prethodna tromjesečja i "ispod očekivanja kako nas tako i relevantnih institucija". Naveo je i da je osobna potrošnja tradicionalno glavni pokretač gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a dobila je i dodatni zamah s poreznom reformom i dizanjem raspoloživog dohotka građana.

"Naš cilj i ideja gospodarskog rasta je da, uz osobnu potrošnju, treba biti i čim veći doprinos, poglavito investicijske potrošnje, jer je to svojevrsni zalog za budućnost i može imati najveći utjecaj i na dizanje ne samo BDP-a u jednog nego i godinama koje slijede te izvoz roba i usluga", rekao je Marić. Priznao je međutim i kako "brojke pokazuju i stvari koje treba ispravljati".

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Istaknuo je i da domaća potražnja kad dobije uzlet, zbog poprilično visoke uvozne ovisnosti negativno doprinosi ukupnom BDP-u. "Unatoč podacima koji su bili objavljivani iz Državnog zavoda za statistiku na mjesečnoj razini, a koji su sugerirali da je nešto usporio uvoz roba, ipak po današnjim podacima taj uvoz roba i svih usluga je na razini od šest posto (za četvrto tromjesečje) što daje negativni doprinos u ukupnom BDP-u", rekao je Marić. Industrijska proizvodnja, ali i poljoprivredna proizvodnja su neki od glavnih razloga blagog usporavanja, naveo je Marić.

Treba, kaže, stremiti čim većim stopama rasta. "Zato i jest važan element dizanja potencijala i potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva", poručio je

Rast gospodarstva na kraju 2017. usporio na 2 posto

DZS je objavio u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,1 do 3,2 posto. U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja. U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivalo je u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

U četvrtom je kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 3,7 posto. Još je oštrije usporio rast investicija, na 1,7 posto godišnje, dok je u prethodnom tromjesečju iznosio 3,4 posto.