Naveo je da je gotovo 840 tisuća građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31 tisuća građana s prosječnim iznosom od oko 12 tisuća kuna, uz kamatnu stopu za dopušteno prekoračenje od 7,6 posto, a na prešutno od gotovo 11 posto.
Ministar financija Zdravko Marić poručio je u srijedu iz Sabora da Vlada neće dozvoliti ukidanje minusa na tekućim računima niti da netko njima trguje, a kada je riječ o rastu cijena istaknuo je kako će tražiti načine da se obuzda inflacija.
“Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje”, kazao je Marić odgovarajući Borisu Lalovcu (SDP) na pitanje koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima u bankama i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova.
Ministar financija Zdravko Marić poručio je u srijedu iz Sabora da Vlada neće dozvoliti ukidanje minusa na tekućim računima niti da netko njima trguje, a kada je riječ o rastu cijena istaknuo je kako će tražiti načine da se obuzda inflacija.
“Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje”, kazao je Marić odgovarajući Borisu Lalovcu (SDP) na pitanje koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima u bankama i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova.
Naveo je da je gotovo 840 tisuća građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31 tisuća građana s prosječnim iznosom od oko 12 tisuća kuna, uz kamatnu stopu za dopušteno prekoračenje od 7,6 posto, a na prešutno od gotovo 11 posto.
Na upit Ivana Kirina (HDZ) koliko se rast iznosa fiskaliziranih računa može pripisati rastu cijena, Marić je kazao da jedan od razloga jest rast cijena, ali da se dio odnosi i na bolji mehanizam nadzora i kontrole.
Inflacija evidentno ubrzava, tražimo načine kako je obuzdati
“Inflacija evidentno ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine kako da obuzdamo inflaciju koja nije specifikum Hrvatske, najveći dio koji utječe na inflaciju je uvezen, najviše su porasle cijene energije”, poručio je Marić i dodao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj 1,7 posto, a u EU 1,9 posto.
Iznio je i podatak da je do jučer 3 posto viša vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019., s tim da je u trgovini 6 do 8 posto više, a u turizmu 12 posto manje nego 2019. godine.
No, samo u srpnju u turizmu je 5 posto više, a u kolovozu preko 21 posto više u odnosu na 2019., kazao je.
Na rast cijena u Hrvatskoj osvrnula se i Mirela Ahmetović (SDP), pitajući ministra gospodarstva Tomislava Ćorića što će poduzeti po tom pitanju.
Do kraja godine nema brige o cijeni struje i plina
“Do kraja godine naši građani ne moraju brinuti ni o cijeni struje niti o cijeni plina”, istaknuo je Ćorić.
Dodao je da je opća razina cijena u Hrvatskoj 2,8 posto viša nego prošle godine te da je inflacija uzrokovana egzogenim šokom, prije svega prekidom lanaca dobave.
“Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava, prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja, mlijeka možda i kruha, a gdje je ostalo”, kazala je Ahmetović nezadovoljna odgovorom.
Ministar zdravstva Vili Beroš složio se sa zastupnicom Ivanom Kekin (Nova ljevica) da je Hrvatskoj potrebna hitna helikopterska medicinska te istaknuo da ministarstvo ulaže napore kako bi se raspisao međunarodni natječaj.
“Imperativ u budućem vremenu je uspostava vlastite hitne helikopterske službe”, rekao je Beroš u dodao da ništa nije besplatno te da će za to trebati i podrška Ministarstava financija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu