Manja dostupnost zdravstvenih usluga uzrokovana pandemijom koronavirusa u nizu zemalja, uključujući Hrvatsku, gotovo sigurno će dodatno narušiti zdravstveno stanje stanovnika i porast broja onkoloških bolesti u kasnijoj fazi pa i veću smrtnost od raka u narednom razdoblju.

To će dovesti i do većih troškova liječenja, utvrdilo je istraživanje o stanju zdravstva u okolnostima pandemije, koje je objavila talijanska financijska grupacija BFF.

U nas djelomični poremećaj
Izvješće analizira i uspoređuje devet sustava javnog zdravstva u EU – Italiju, Hrvatsku, Češku, Francusku, Grčku, Poljsku, Portugal, Slovačku i Španjolsku. Izvješće se temelji na analizi podataka iz službenih izvora te ad-hoc anketi provedenoj na tridesetak stručnjaka – uključujući i one iz Hrvatske.

Najozbiljnije posljedice pandemija je izazvala u dijagnostici i liječenju raka i tu se očekuju dugoročne štete. Hrvatska je ušla u krug zemalja, s Italijom i Francuskom, u kojima je skrb za oboljele od raka bila kratko i djelomično prekinuta. Hrvatski stručnjaci posebno upozoravaju na zaustavljanje programa preventivnih pregleda, ali i ostale usluge su bile djelomično poremećene, jer je dio bolničkih kapaciteta bio prenamijenjen u Covid odjele.

Obustave usluga dijagnostike i liječenja raka u ovoj analizi prijavili su stručnjaci iz Poljske i Portugala, dok su one u Francuskoj, Italiji i Hrvatskoj bile samo djelomično poremećene. Procjene za Italiju sugeriraju pad od 1,4 milijuna preventivnih pregleda tijekom prvog vala pandemije u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, što je izazvalo pad dijagnoza raka.

U Madridu su se ambulantni posjeti na onkološkim odjelima u prvom valu smanjili za 23%. Pao je u Španjolskoj i broj novih uputnica za onkologiju i broj pacijenata uključenih u klinička ispitivanja, što ukazuje na odgodu liječenja.

U Francuskoj se u travnju lani broj dijagnoza raka smanjio za čak 35-50 posto, a Poljska je u nekim regijama imala 90% manje mamografskih pregleda, a papa testova i 80% manje. Osim toga, broj sumnjivih dijagnoza raka smanjio se za gotovo 40%.

Neki od propuštenih tretmana više nikada neće biti pruženi, jednostavno zato što će biti kasno, napominju autori studije od kojih 170 stranica za BFF, najveće neovisne institucije za specijalizirano financiranje, vodeće u Europi za bezregresni faktoring i usluge skrbništva vrijednosnih papira.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lošiji klinički ishodi
Neuspjeh u ranoj dijagnostici raka u nekim slučajevima će dovesti do lošijih kliničkih ishoda, a time i većih troškova za zdravstveni sustav. Procjena je da bi u Francuskoj odgođene dijagnoze mogle dovesti do viška smrtnosti od 10 do 15% po mjesecu kašnjenja.

Ova socio-ekonomska analiza o budućnosti europskih zdravstvenih sustava u svjetlu pandemije bavila se i cijepljenjem protiv Covida-19, ističući udjel cijepljenih prvom dozom.

U vrijeme provođenja istraživanja (do 11. srpnja 2021.) Hrvatska je bila na začelju od 9 država – oko 38% stanovnika nje i Slovačke primilo je jednu dozu, na vrhu su Italija i Španjolska sa 60, slijedile su Francuska, Grčka i Češka s oko 50 i Poljska sa 46% cijepljenih prvom dozom.